Foto: Viasat
Svjetski poznata povjesničarka vraća se s drugom sezonom serije Blaga s Bettany Hughes, koju možete pogledati od 18. kolovoza u 21 sat na programu Viasat History,kako bi nas nastavila upoznavati s najdojmljivijim znamenitostima našega svijeta. Pridružit ćemo se Bettany na putovanju drevnim putevima svile i stazama začina u Azerbajdžanu, na putu od Cipra do Turske, u otkrivanju bogate prošlosti Albanije te u istraživanju jordanske pustinje. U ovom članku objašnjavamo porijeklo Afrodite i otkrivamo jedno prirodno čudo: plameni zid koji gori već desetljećima.
U Azerbajdžanu postoji plameni zid koji gori od 1950-ih godina
U blizini Bakua, glavnog grada Azerbajdžana, na poluotoku Absheronu postoji neobičan fenomen: zove se Yanar Dagh, odnosno goruća planina. Ime je posve primjereno, budući da je Yanar Dagh jedno od najnevjerojatnijih prirodnih čuda na svijetu: plamenovi dosežu visinu od čak tri metra, a neprestano ih raspiruje prirodni plin koji izlazi iz zemlje. Ti su plamenovi kroz povijest stvarali izvanzemaljski krajolik i privlačili pozornost putnika iz cijelog svijeta, uključujući i Alexandrea Dumasa u 19. stoljeću. Dumas je u svojim spisima ta plamena polja usporedio s vulkanom Vezuvom iznad Pompeja. Napisao je da plamenovi gore bez prestanka i da ih ne mogu ugasiti ni vjetrovi ni oluje. A to nije pretjerivanje: premda se poneki plamenovi s vremena na vrijeme ugase, jedan plameni zid gori otkako ga je slučajno zapalila pastirova cigareta 1950-ih godina.
Samo nekoliko kilometara dalje, taj neobičan krajolik može se pohvaliti još jednim prirodnim čudom za koji su zaslužne zalihe plina: to su vulkani blata. U Azerbajdžanu postoji više od 700 vulkana blata – neki su od njih stari 25 milijuna godina, a veličinom se kreću od nekoliko metara pa sve do 700 metara visine i 10 kilometara širine. Ti vulkani ne nastaju zbog užarene magme, nego kada metan uzburka vodu ispod zemlje i formira jezerca puna mjehurića. Zanimljivo je da su u Azerbajdžanu oni hladni, često tek malo iznad temperature smrzavanja.
Cipar se smatra rodnim mjestom Afrodite, no ondje nije prikazana kao ljepotica, već kao kamena stijena
Otok Cipar nalazi se na raskrižju Europe, Azije i Afrike. Stoljećima je bio križište prekomorskih sila i utjecaja, a mitologija tvrdi i da je rodno mjesto božice ljubavi Afrodite. Prema predaji, Afrodita je rođena na vrlo neobičan način. Kad je boga neba Urana kastrirao njegov sin, njegove su genitalije bačene u more u blizini Cipra. Ondje ih je zahvatila morska pjena te su na neki nevjerojatan način iznjedrile najljepšu božicu grčkog panteona. Tijekom davnih vremena hodočasnici su hrlili na otok kako bi tražili njezinu pomoć u ljubavi i životu: na otoku su pronađene stotine figurica koje simboliziraju one koji su došli slaviti Afroditu. Zanimljivo, premda se tu božicu tradicionalno prikazuje kao klasičnu ljepoticu, na Cipru se pojavljuje u prilično iznenađujućem obliku: kao velika stjenovita formacija po nazivu Afroditina stijena, odnosno Petra tou Romiou. Prvi istočni kultovi često su štovali apstraktne objekte kao simbolične podsjetnike. Afrodita je tako biće prapovijesti, ali i klasičnog mita. Cipar je već stoljećima imao vlastite simbole plodnosti, a moguće je da su se stopili sa stranim utjecajima. Iz toga je nastala priča o Afroditi na Cipru, a ta je stijena i danas popularno odredište putnika. Lokalni mit kaže da će svaka osoba koja zapliva oko Afroditine stijene biti blagoslovljena vječnom ljepotom.
U davna vremena ljudi iz cijeloga svijeta dolazili su na Cipar kako bi štovali tu božicu, dodajući nove slojeve njezinom mitu i stvarajući ne samo složeni, moćni lik s mnogim tajnama, nego i simbol koji odražava živote, ljubavi i ambicije žena i muškaraca koji su živjeli tisućama godina prije nas.
Na svojim putovanjima Bettany Hughes pokazat će nam nove strane fenomena za koje smo mislili da ih vrlo dobro poznajemo, a s nama će podijeliti i mnoga nova blaga – samo na programu Viasat History od 18. kolovoza u 21 sat.