Redatelj Joon-ho Bong („ Snowpiercer“, „Okja“, „Memories of a Murder“...) se često koristio komentarom o razlikama i sukobima među društvenim klasama, ali u ovom filmu u potpunosti preuzima taj motiv iz kojeg radi intrigantan mix crne komedije, drame i trilera.
Film prati dvije obitelji. Jednu siromašnu, pokvarenu ali vrlo snalažljivu koja stanuje u otrcanom, vlažnom podrumu prepunom žoharima. Unatoč svojoj podlosti, vidljivo je da su obitelj koja se čvrsto drži zajedno i podržava, pa tako i u svojim smicalicama. Kada sin obitelji prijevarom dobije posao u bogatoj obitelji Park, iskoristi priliku kako bi kroz lanac preporuka i daljnih prijevara malo po malo uvukao ostatak obitelji u život bogataša da se pokoriste njihovim mogućnostima.
Razlike u obiteljima su ogromne. Bogata obitelj se sastoji od bračnog para koji su bogati način života udaljili od ostatka društva i odgovornosti, ali ih također i otupili te učinili naivnima. Njihova djeca su pogođena nedostatkom kvalitetnog vremena s roditeljima i također odrastaju udaljeno od briga „običnog“ puka.
Načini na koje se siromašna obitelj „parazita“ ubacuje u bogatu obitelj su kreativni i genijalni koliko i naivni, ponekad i pretjerani, što mi se ovdje činilo prikladnim. Time što su likovi poput karikatura, film dobiva svoj satiričan štih i distancira gledatelja od uživljavanja u likove koji su ionako kao protagonisti prilično neprivlačni za navijanje, ali i od tragične realnosti o takvoj nepravilnoj raspodjeli bogatstva u društvu.
Ono što ovdje najviše uvlači gledatelja je radnja sastavljena od niza okolnosti zbog kojih situacija postaje sve zamršenija dok ne dovede svom očekivajućem tragičnom završetku s nepredvidivim i ironičnim zaokretima.
Svidjela mi se i kinematografija, od detaljnog i odvratnog prikaza podruma, uskih prljavih ulica po kojima pišaju lokalni pijanci pa do prekrasnog prostranog interijera luksuzne kuće. Kamera i dizajn su zaista iskorišteni vrhunski da istaknu te kontraste što više.
...i onda dolazimo do samog završetka oko kojeg sam li-la ali ne želim ulaziti previše u spoilere, čak i u oznaci. Reći ću samo da mi se jedan element radnje čini suvišnim i da je završetak predugačak, odnosno da film ima nepotreban epilog. Iako mi se posve zadnja scena čini nekako smislenom, volio bih da me je film do nje doveo nekom prečicom.
Izuzmem li taj dio, film je odlično strukturiran, nije mi bio ni na moment dosadan, a čak i u najnaivnijim trenutcima vukao mi je znatiželju sve do kraja.