Zagorka

Dokumentarno-igrani film "Zagorka" scenaristice i redateljice Biljane Čakić-Veselič (autorice u zemlji i inozemstvu najvišim nagradama nagrađivanog dokumentarca "Dečko kojem se žurilo") prikazuje težak životni put ove velike žene - od djetinjstva u disfunkcionalnoj obitelji, prisilnog braka, borbe s urednicima časopisa i novina za priznanje svog novinarskog rada, preko književne slave i goleme popularnosti njezinih romana u nastavcima poput "Gričke vještice" i kazališnih komada poput "Jalnuševčana", pa sve do smrti pod nerazriješenim okolnostima.

Film "Zagorka" oblikovan je po principu kolaža. Osim osnovne podjele na dokumentarne i igrane scene, autorica se poslužila nizom dramaturških i režijskih postupaka. Tako nas kroz film vodi nekoliko naratora, pokraj crno-bijelih sekvenci stoje kadar uz kadar sekvence u boji, kompjuterskom animacijom igrani likovi "ulaze" u stare dokumentarne snimke, a pokraj reporterski intervjuiranih živućih svjedoka Zagorkinih posljednjih godina života koji govore o usamljenosti i izoliranosti koje je trpjela kao starica, pojavljuju se i "mrtvi svjedoci", igrani intervjui s pokojnim suvremenicima Zagorkinih mlađih dana.

Posebna zanimljivost filma su i rijetko viđene stare arhivske snimke koje sugestivno oživljuju vrijeme u kojemu je Zagorka živjela i povijesni kontekst u kojemu je djelovala. Kroz četiri životna razdoblja lik Zagorke tumače četiri glumice: djevojčicu Klara Justić, djevojku Irena Hihlik, zrelu ženu Vedrana Ćetković, umirovljenicu Đurđa Veljović. Glas Zagorke kao naratora interpretira Neva Rošić.

U igranim scenama filma pojavljuju se najpoznatija imena hrvatskog glumišta koja utjelovljuju značajne ličnosti iz hrvatske povijesti i književnog života, ili osobe bliske Zagorki.

Film je nastao u produkciji Fade Ina, HRT-a i Zagreb filma. Sufinanciran je sredstvima Ureda za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba, Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH i Ministarstva kulture RH.