Koliko je ljudi poginulo i koliko će ih poginuti u libijskom građanskom ratu, prije i poslije "kinetičke vojne akcije" kako zapadnu intervenciju nazivaju izvjesni nobelovci, nitko ne može reći.
Od jučer se, međutim, svim tim žrtvama našlo i jedno svjetski poznato ime - 40-godišnji britanski fotoreporter Tim Hetherington, poznat kao ko-redatelj nagrađivanog i za "Oscara" nominiranog ratnog dokumentarca Restrepo.
Hetheringtona je smrt zatekla na novinarskom zadatku u zapadnom libijskom gradu Misrata, gdje je izvještavao o višemjesečnim krvavim sukobima između pobunjenika i Gadafijevih snaga. Dok je zajedno s kolegama pratio pobunjenike u strateški važnoj Ulicu Tripoli, pogodila ga je minobacačka granata od koje je poginuo; sat vremena kasnije je od ozljeda preminuo i Chris Hondros, 41-godišnji repoter New York Timesa, a još dva zapadna novinara su teško ranjena.
Hetherington nastojao prikazati "ljudsku" cijenu rata
Tim Hetherington se rodio u Liverpoolu i studirao povijest na Oxfordu, da bi se potom posvetio fotografiji. Početkom 2000-ih je otišao u Zapadnu Afriku da bi pratio građanske ratove u Sijera Leoneu i Liberiji, gdje ga je tadašnji predsjednik Charles Taylor zbog navodnog šurovanja s pobunjenicima osudio na smrt u odsutnosti. Osim što se specijalizirao za praćenje oružanih sukoba u svijetu, nastojao je prikazati "ljudsku" cijenu rata, odnosno u svom radu pomoći humanitarnim i organizacijama za ljudska prava.
Pratio je sukob u Darfuru, ali je najviše pažnje stekao u Afganistanu, gdje se godine 2007. priključio novinaru Sebastianu Jungeru s kojim je 15 mjeseci pratio djelovanje jednog voda američke 173. zračnodesantne brigade.
Junger i Hetherington su s vojnicima otišli u dolinu Korengal u istočnom Afganistanu, talibansko uporište koja se često opisuje kao "najopasnije mjesto u današnjem svijetu".
U to su se uvjerili na samom početku, kada je ubijen vojnik po imenu Restrepo, a po kome će biti nazvan i film i improvizirano planinsko utvrđenje gdje je snimljen najveći dio materijala.
Film Restrepo - hiperrealistična slika rata
Najveći dio radnje filma Restrepo prati frustrirajuću svakodnevnicu vojnika koje istovremeno muči i monotonija, ali i strah da bi je mogli prekinuti napadi neprijatelja. Lišen bilo kakve sentimentalnosti ili napadnog moraliziranja, Restrepo daje hiperrealističnu sliku rata u kojoj američki zapovjednici gube živce i "političku korektnost" u pregovorima s lokalnim poglavarima koje sumnjiče za šurovanje s neprijateljem, nedužne žene i djece gube udove i živote u "kirurški preciznim" zračnim udarima, a sami vojnici bez imalo srama plaču pred kamerama čim doznaju za pogibiju svojih suboraca.
Film-je dovršen 2010. godine te je prikazan na Sundance festivalu gdje je dobio Veliku nagradu žirija. Hrvatski gledatelji su ga, pak, mogli vidjeti na kablovskoj televiziji, odnosno u programu National Geographic Channela.
D.A./MojTV