Ptice

Mitch Brenner (R. Taylor) je odvjetnik koji slučajno upozna glasovitu članicu sanfranciskanskoga visokoga društva Melanie Daniels (T. Hedren). Vođena jednim od svojih hirova, bogata ljepotica slijedi privlačnoga mladića snažne osobnosti u Bodega Bay u kojemu on provodi vikende sa svojom obudovjelom posesivnom majkom (J. Tandy) i mlađom sestrom Cathy (V. Cartwright). Njezin dolazak u mirno ribarsko mjestašce podudara se s početkom niza tajanstvenih pojedinačnih napada ptica na ljude koji prerastaju u neobjašnjivu tragičnu katastrofu s brojnim žrtvama...

"Ptice", remek-djelo filmskoga velikana Alfreda Hitchcocka (1899-1980), predstavljaju prijeloman trenutak njegova stvaralaštva u kojemu svoje znamenito građenje napetosti obogaćuje elementima strave te napušta područje čvrstoga realiteta, ali i jednu od prekretnica u cjelokupnoj američkoj kinematografiji čiji razmjeri se u punini pokazuju tek danas. Naime, riječ je o filmu koji je prethodnica jednoga značajnoga žanra, filma katastrofe, koji počinje cvjetati u sedamdesetima, a vitalan je i u novome tisućljeću. U njemu je, da bi sve bilo u skladu s osebujnim hitchcockovskim crnim humorom, ovaj sin sitnoga britanskoga peradara, među inim, najavio i pošast ptičje gripe.

Uz već navedeno suvereno žanrovsko poigravanje, kritičari su u "Pticama", zamijetili i zvučnu kulisu koja se ne sastoji od glazbe, nego isključivo od montaže prirodnih zvukova (Bernard Herrmann), vizualnu privlačnost naglašenu potenciranim tehnikolorom i sjajnu glumačku igru (osobito ženskoga dijela u kojemu se uz dobitnicu Zlatnoga globusa T. Hedren i kasniju oskarovku J. Tandy u glavnim ulogama, ističe i A. Hayworth u ulozi nesretno zaljubljene učiteljice), dok su gledatelji bili osvojeni srazom bizarnoga apokaliptičnoga ozračja i okvira lakomislene ljubavne igre u idiličnom krajoliku. Svoj uobičajeni potpis, Hitchcock stavlja već u prvome kadru u kojemu se pojavljuje na izlasku iz dućana s kućnim ljubimcima vodeći dva psa na uzici.