Retrospektivom filmova Orsona Wellesa i pratećom izložbom u Gliptoteci HAZU (18. 11. – 16.12.), Zagreb Film Festival obilježava 100. godišnjicu rođenja i 30. godišnjicu smrti redatelja čiji se važan dio stvaralaštva vezuje upravo uz Hrvatsku.
Retrospektiva uključuje nekoliko Wellesovih ostvarenja, film u kojem je ostvario manju, ali pamtljivu ulogu te TV emisiju snimljenu tijekom njegovog boravka u Zagrebu, dok je izložbom obuhvaćena dokumentacija Wellesovih posjeta Hrvatskoj i sudjelovanja u našem kulturnom krugu.
Program uključuje filmove koje Welles režijski potpisuje: Stranac iz 1946., jedini njegov film koji je doživio značajniji uspjeh na kino-blagajnama, te Proces (1963.), atmosferično ostvarenje hvaljeno zbog izuzetne kamere i sugestivne scenografije. Potonji je film sniman, među ostalim, na nekoliko zagrebačkih lokacija, od kojih je najambicioznija bila ona na Zagrebačkom velesajmu gdje je napravljen velebni ured Jozefa K. U sklopu retrospektive prikazuje se i Tajna Nikole Tesle (1980.) Krste Papića u kojem je Welles odigrao kratku, ali pamtljivu ulogu američkog magnata J. P. Morgana, jednog od Teslinih financijera.
Kao posebnu poslasticu za TV nostalgičare, selektor
Daniel Rafaelić u program je uvrstio emisiju
TVZ 3, 2, 1... Kreni! (1979.). Ovom prilikom donosimo
ekskluzivni isječak iz spomenute emisije koju su vodili
Ante Peterlić i
Ranko Munitić u kojoj je Orson Welles gostovao u studiju TVZ u pratnji Oje Kodar. U isječku koji je bio izbačen iz objavljene verzije, Welles govori o jednoj od najvećih tajni povijesti filma – riječi rosebud, koju građanin Kane u istoimenom filmu izgovara na samrti.
Osim filmskog programa, Wellesov jubilej bit će za vrijeme ZFF-a obilježen izložbom
100 godina Wellesa u Gliptoteci HAZU (18. 11. – 16. 12.). Na njoj će se pokazati dokumentacija Wellesovih posjeta Hrvatskoj: za vrijeme snimanja
Austerlitza Abela Gancea, filmova
Proces ili
Dubina, na premijeri
Bitke na Neretvi u Sarajevu, ili za vrijeme susreta s predsjednikom Titom na Brdu kraj Kranja. Izložbu prati katalog u koji su uvršteni najvažniji Wellesovi intervjui u našim medijima. Kako je riječ o redatelju koji je poznat kao multimedijalni eksperimentator, izložba pokazuje i radove hrvatskih umjetnika, povezane na neki način s Wellesovim opusom:
Danka Friščića,
Luke Hrgovića,
Željka Kipkea,
Božice Dee Matasić,
Antuna Borisa Švaljeka i
Mije Vesovića. Autor likovnog dijela izložbe je
Feđa Gavrilović, a filmsko-povijesnog
Daniel Rafaelić.