Pad Carigrada (2012)

FETIH 1453 (Originalni naziv)

akcija drama avantura

U formi filma postala je najskuplji i najgledaniji domaći projekt u turskoj kinematografiji

 
Režija: Faruk Askoy
Scenarij: Atilla Engin, Irfan Saruhan
Uloge: Devrim Evin, Ibrahim Celikkol, Dilek Serbest

Filmografija

Veličanstvena opsada i konačan pad Carigrada 1453. snimljen je najnovijom holivudskom tehnikom pod palicom nagrađivanog i hvaljenog redatelja Faruka Askoya, a glavne uloge tumače talentirani glumci Devrim Evin i Ibrahim Celikkol.

Visoko budžetni TV spektakl priča je o podvigu osmanske vojske i sultana Mehmeta II. tijekom njegovog osvajanja Carigrada u 15. stoljeću.
 
Nakon smrti svoga oca, sultana Murata II., princ Mehmet (Devrim Evin) 1451. ponovno dobiva priliku sjesti na tron i postati vođom osmanskog naroda. Kako bi ostvario svoju najveću želju i osvojio Carigrad, glavno sjedište Bizantskog carstva kojim je vladao Konstantin XI., 20-godišnji Mehmet II. se itekako dobro pripremio. Sklopio je primirje sa svim državnim neprijateljima, uključujući i papu, Mađarima i Mlečanima, te u samo godinu dana stvorio mornaricu od 100 velikih brodova na Galipolju. Sljedeću je godinu njegova vojska osvajala teritorije i bila sve bliža Carigradu. Međutim, Mehmeta je još uvijek brinulo kako će srušiti iznimno visoke zidine koje okružuju Carigrad jer njegova vojska nije imala raspoloživ arsenal. Stoga je sultan odlučio zatražiti pomoć od najpoznatijeg stručnjaka za izgradnju topova, Urbana, koji je u Edirne stigao sa svojom posvojenom kćerkom Erom (Dilek Serbest), u koju se uskoro zaljubio Mehmetov najbolji ratnik, Ulubatli Hasan (Ibrahim Celikkol). Čuvari Carigrada su 2. travnja 1453. doživjeli napad sultana Mehmeta II i njegove nevjerojatno hrabre vojske. Opsada Carigrada trajala je 53 dana…

Ponukan uspjesima velikih holivudskih blockbustera, poput „300“, „Troja“ i „Kraljevstvo nebesko“ te svjetskom popularnosti serije „Sulejman Veličanstveni“, poznati turski producent, redatelj i scenarist Faruk Askoy želio je snimiti film kojim će uveličati jedan od najvažnijih događaja turske povijesti. Nakon dvije godine pre-produkcijske faze i prikupljanja budžeta u iznosu od 17 milijuna dolara, te godinu dana snimanja na izvornim lokacijama diljem Turske s glavnim glumcima i preko 1500 statista, Askoyu je uspjelo stvoriti najskuplji, najgledaniji i najviše komentiran projekt današnjice. „Pad Carigrada“ je svoju dugo očekivanu premijeru imao 16. veljače prošle godine u 14:53h u čak 850 kino dvorana diljem Turske. Ovaj epski film je u prvom tjednu prikazivanja pogledalo preko 2,5 milijuna Turaka, a samo 2 mjeseca kasnije postao je najgledaniji turski film u kinima (rekordnih 6,5 milijuna gledatelja). Producent Askoy je očekivao da će, s obzirom na povijesnu tematiku, „Pad Carigrada“ podići mnogo prašine  i kontroverzi (ponajviše u neprijateljskoj Grčkoj), no iznenadio ga je nevjerojatno velik odjek gledatelja u Americi, Japanu i nekim europskim državama. 

ZANIMLJIVOSTI

  1. Za potrebe filma producent Faruk Askoy je prikupio 17 milijuna dolara u samo godinu dana, skoro sve iz privatnih fondacija, a samo djelomično od državnih institucija
  2. U prvoj fazi pre-produkcije izgrađen je set koji se protezao preko 4000 kvadratnih metara, a dizajnerski tim od 40 ljudi je u 4 tjedna pripremio je 3D izgled tadašnjih Edirna i ča 20-tak palača. Prije početka izrada seta i 3D grafika, dizajneri su potražili savijete stručnjaka koji poznaju prilike iz 15. st. 
  3. Top koji se vidi u seriji izrađen je u mjerilima 1:1, a za izradu je trebalo čak 6 mjeseci, za izradu sela trebalo 2 mjeseca, dok se bojno polje od 100 tisuća kvadratnih metara gradilo čak 10 mjeseci (topovi, tornjevi, katapulti i 10 tisuća drugih, raznih vojnih materijala). 100 metara duge, 18 metara visoke i 8 metara debele zidovi bili su građeni u dvije faze, a gradnja je trajala 3 mjeseca.
  4. Godinu dana je trajala potraga za glavnim glumcima; više od 200 glumaca došlo je na audiciju za uloge sultana Mehmeta II, Hasana, Halil-paše, Ere i Konstantina. Većina je morala proći školu mačevanja i jahanja. Stručnjaci za borilačke vještine došli su Češke i Slovačke. Ipak su se tijekom snimanja dogodile nezgode – producent i redatelj silma, Faruk Askoy, slomio je ruku, Ibrahimu Celikkolu je napukla peta tijekom vježbe mačevanja, Cengiz Coskunu je napukla glava tijekom snimanja, a Recepe Aktug je pao s konja, zbog čega su mu napukla dva rebra.
  5. Na setu je svakodnevno boravilo 20 krojača i kostimografa, a za sve odjevne predmete, modne dodatke i ostale materijale koji su se upotrebljavali u palači, utrošeno je preko 44 tisuće metara tkanine.
  6. 40 bivola i 250 konja sudjelovalo je u scenama borbe. Za njihovu sigurnost brinuli su se veterinari, iako je produkcija osigurala i ambulantu za liječenje. U scenama borbe koristio se spužvasti pod kako životinje ne bi bile ozlijeđene.
  7. Samo za najavni video (trailer) je utrošeno 600 tisuća dolara, a na njemu se radilo ukupno mjesec i pol dana. Istog je u samo 24 sata pregledalo preko 1,5 milijuna ljudi na Youtube kanalu
  8. Scene borbi mogu se usporediti s onima iz filmskih hitova „Gospodari prstenova“, „300“, „Troja“… Za vizualne efekte zaslužan je tim iz Pixar studija koji je podržao Askoya u realizaciji. 
  9. U prvom tjednu prikazivanja u Turskoj, film je pogledalo preko 2,5 milijuna Turaka, ali je tek nakon mjesec dana prikazivanja oborio novi rekord turskih kinematografa. U prva dva mjeseca prikazivanja pogledalo ga je čak 6,5 Turaka!
  10. Nakon turske premijere prikazan u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptu, Kazahstanu, Gruziji, Rusiji, Azerbejdžanu, Japanu i SAD-u
  11. U američkim je kinima prikazana kraća verzija filma; izbačeno 25 minuta krvavih scena
  12. O projektu su pisali New York Times, Washington post, Wallstreet Journal, The National, Le Monde, Israel News, The Daily Star Lebanon… A dopao se i samom premijeru Erdoganu koji je pohvalio „značajno tehničko dostignuće“
  13. Producent Faruk Askoj već planira svoj novi projekt, priču o bitci na Galipolju gdje je tursku vojsku predvodio Kemal Atatürk, kasniji utemeljitelj turske republike te njen prvi predsjednik
  14. Hasan je pravi povijesni junak, koji je nakon opsade Carigrada postao legenda turske povijesti. Čim su se zidine srušile, 25-godišnji Hasan se među prvima popeo na ruševine Carigrada i po zidinama, noseći samo maleni štit i osmansku zastavu. Pod kišom strelica, kamenja i metaka, sa 12-tero svojih prijatelja vojnika se uspio popeti na vrh zidina i zabiti zastavu. Srušio se nakon što ga je pogodilo 27 strelica, no njegovu su zastavu vidjeli svi vojnici podno zidina. Probudio im je duh i nastavili su opsadom…

Komentari (4)

Foto