Budući da ne postoji ni jedna sila dovoljno snažna da im se suprotstavi, Gatesova zaklada provodi diskretna istraživanja na genima manioke te istražuje genetske modifikacije na komarcima kako bi se borili protiv malarije. Takva je vrsta istraživanja zabranjena u Europi zbog potencijalnih opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš. No Europa se udružila s privatnim organizacijama poput Gatesove zaklade kako bi provodila takve pokuse u Africi. Mnogi to smatraju neokolonijalizmom. Zahvaljujući financiranju razvoja genetski modificirane hrane, Africi se nameće neoliberalni model razvoja i korporativna prevlast. Na taj je se način otvara globalnom poljoprivrednom biznisu. No u ovom vrlom novom svijetu filantropskog kapitalizma i humanitarne pomoći neraskidivo povezane s velikim biznisom, programi za suzbijanje gladi služe kao izlika za uvođenje genetski modificirane hrane, dok javna ulaganja služne privatnim interesima.