Ponoćni kauboj

 Odluči napustiti rodno mjesto te se pun snova zaputi autobusom u New York. No, naočitom mladiću jedinu mogućnost brze zarade i lagodnog života pruži posao žigola koji on objeručke prihvati. Ipak, susret s prvom klijenticom Cass (S. Miles) ne protekne kako je Joe zamišljao, pa umjesto dobre zarade, Joe histeričnoj Cass mora platiti za taksi. Razočarani Joe uskoro upozna sitnog prevaranta Enrica Salvatorea Rizza (D. Hoffman) koji mu odluči pomoći da postane prava 'gradska faca'...

"Jedan od najboljih američkih filmova šezdesetih." "Prvi i jedini film s najstrožim predikatom X nagrađen Oscarom." "Briljantan prikaz newyorškog polusvijeta i podzemlja." Sve navedeno vezano je uz socijalnu dramu "Ponoćni kauboj" koja i četiri desetljeća nakon premijere djeluje avangardno i provokativno. Literarni joj je predložak maestralna knjiga Jamesa Lea Herlihyja, cijenjenog romanopisca i dramatičara čija su djela lako nalazila put do filmskih prilagodbi (All Fall Down, Blue Denim). Ekranizacije Herlihyjevog romana prihvatio se pokojni britanski redatelj John Schlesinger (1926.-2003.) kojemu je "Ponoćni kauboj" u vrlo uspješnoj karijeri (Darling, Nedjelja, prokleta nedjelja) bio prvi hollywoodski projekt.

Scenarij je napisao oscarovac Waldo Salt (Povratak ratnika, Serpico), dugo godina proskribiran kao komunistički simpatizer. Upravo je Saltova prilagodba Herlihyjevog predloška urodila briljantnim spojem priče o potrazi za snovima i o ostvarenjima tih snova. U glavnoj je ulozi sjajni J. Voight kojemu je "Ponoćni kauboj" donio prvu nominaciju za Oscara (osvojio ga je za Povratak ratnika), a jednako je briljantan i nastup oskarovca D. Hoffmana (Kramer protiv Kramera, Kišni čovjek) koji je već dvije godine ranijim "Diplomcem" navijestio da je riječ o jednom od najboljih američkih glumaca posljednjih četrdesetak godina. Interakcija naivnog i istraumatiziranog Joea u interpretaciji J. Voighta i boležljivog prevaranta Rizza u izvedbi D. Hoffmana ostaje jednim od najuvjerljivijih glumačkih prožimanja suvremene američke kinematografije, a svakako treba istaknuti i efektne uloge dviju glumica S. Miles (Zbogom, ljepotice) i B. Vaccaro (Jednom k'o nijednom). Mučan, žestok, beskompromisan, ali iznimno istančan, film je trijumfirao na dodjeli Oscara osvojivši tri nagrade: za najbolji film, najbolju režiju i najbolji scenarij, dok su na nominacijama ostali Voight, Hoffman, Miles i montažer Hugh A. Robertson. Film je također osvojio i šest BAFTA-i, a uvršten je i u službenu konkurenciju Međunarodnog filmskog festivala u Berlinu.