Registrirani korisnici mogu kreirati svoju grupu tv kanala, koristiti Podsjetnik, sudjelovati u nagradnim igrama, chatu i forumu, ocjenjivati filmove, serije i emisije, slati privatne poruke, predlagati video zapise itd...
Stonehenge je već stoljećima zagonetka. Mnogo je bilo teorija o tome što je doista ta golema kamena kružna građevina: Rimljani su bili uvjereni da je posrijedi hram podignut Apolonu, bogu sunca. Srednjovjekovne legende govore da je to djelo čarobnjaka Merlina. U novije doba, nekolicina je tvrdila da je riječ o golemom kamenom računalu koje je podignuto da bi se pratilo kretanje zvijezda. No danas smo možda nadomak tome da doista razumijemo taj ikonički spomenik iz kamenog doba.
U nizu novih arheoloških istraživanja, profesor Mike Parker Pearson sa suradnicima otkrio je dokaze koji pokazuju da Stonehenge možda nije bio izoliran, nego da je dio jednog od najvećih prethistorijskih sakralnih kompleksa u svijetu. U tom su kompleksu otkrili ostatke najvećeg prethistorijskog naselja u sjevernoj Europi u čijem se središtu nalazila neobično vjerna replika Stonehengea, koja nije bila načinjena od kamena, nego od drveta.
Parker Pearson stoga vjeruje da Stonehenge nije bio hram sunca ili pretpovijesnim bogovima, nego spomenik koji je podignut u čast precima tih ljudi iz kamenog doba, odnosno da bi ondje boravili njihovi duhovi. Drveni krug bio je pak posvećen živima. Na najdulji i najkraći dan u godini, kada se ti spomenici nevjerojatno poravnaju sa izlaskom i zalaskom sunca, tisuće posjetitelja iz cijele Britanije okupe se ondje na velikim festivalima obilježavajući godišnji i životni ciklus. Za ljetnog solsticija zahvaljivali su precima za plodnost, a za zimskoga bi pokapali mrtve.