Svjetski gradovi šire se većom brzinom od ikojeg staništa na planetu, i dok ih većina nas zamišlja kao betonske džungle lišene prirode, oni su tek novo stanište prepuno novih i iznenađujućih prilika za životinje svih oblika i veličina. Sličnih potreba kao i ljudi, te se divlje životinje suočavaju sa sličnim izazovima. Budu li dobro iskoristile svoje prilike, moći će u gradu pronaći sve što im treba, baš kao i mi. Budući da se svijet prirode smanjuje, a naša urbana središta i dalje rastu, prilagodba životu u gradu nikad nije bila važnija. Za dugorepe makakije koji žive oko hrama Prang Sam Yot u Lopburiju na Tajlandu život je vrlo lak. Prema njima se ponašaju kao prema kraljevskoj obitelji i svakodnevno ih hrane, no nisu svi makakiji takve sreće: takozvani „mafijaški čopori“ moraju krasti hranu, a kad živite na ulici, vrijeme je sve. Oni znaju gdje tražiti hranu – od tržnice do semafora na kojima se kamioni koji dostavljaju povrće zaustavljaju na nekoliko sekundi – no pritom moraju biti brzi. Mafijaški čopori uvijek su u pokretu i izviđaju susjedstvo kako bi pronašli nove prilike za slučaj da neki od izvora hrane presuši ili da ljudi postanu svjesniji njihovog ponašanja. Srećom, znaju najbolja mjesta za život s hranom i vodom, pa ne samo da uspijevaju preživjeti u gradu, nego i uspješno napreduju. S više od osam milijuna ljudi koji žive u New Yorku, to je najgladniji američki grad, ali i jedan od najrasipnijih. Njujorčani svake godine bace više od milijun tona hrane, no za jedno maleno biće koje živi pod našim nogama bačena hrana predstavlja priliku. Mravi su jedni od najstarijih urbanih stanovnika, no zbog slabog vida moraju se oslanjati na svoja ticala kako bi pronašli obrok za samo nekoliko sekundi nakon što padne na tlo. A mravi i pomažu New Yorku time što čiste bačenu hranu s ulica. Samo na Broadwayu godišnje konzumiraju količinu hrane jednaku 60 000 komada hrenovki. Više od pola milijarde ljudi diljem svijeta svakodnevno putuje na posao u gradove, a postoje i životinje koje slijede njihov primjer. Na primjer, afrički pingvini često se gnijezde u velikim gradovima – poput jednog vrta u Cape Townu. Populacija afričkih pingvina naglo opada, a zbog nestašice hrane, zagađenja i uništenja staništa pala je za 80 % u posljednjih 50 godina. Stoga su morali pronaći privremena utočišta u gradovima, odakle gužva tjera njihove prirodne neprijatelje. Dok ženka pingvina čuva gnijezdo, njezin partner odlazi u more u ribolov. Međutim, pronaći put natrag do gnijezda nije nimalo jednostavna zadaća. Moraju se suočiti s neprijateljima koji su potencijalno opasniji od morskih pasa u moru: automobilima. Jedini put do gnijezda za pingvine je po cestama i pločnicima, i to često u vrijeme najveće prometne gužve. Zahvaljujući gradskoj vrevi često se izgube na putu kući – no ipak moraju pronaći svoj dom; naime, afrički su pingvini monogamni: doživotna veza između ženki i mužjaka pingvina je neraskidiva.