Jednom davno u prekrasnoj zemlji živjele su sestre Türkan (Özgü Kaya), Dönüş (Almila Ada) i Derya (Melisa Berberoğlu) s ocem Sadıkom (Reha Özcan) i majkom Nesrin (Iclal Aydin). Bila je to skladna i bliska obitelj. Nesrin (Iclal Aydin) i Sadik (Reha Ozcan) bili su u braku 25 godina. Bio je to sretan život u malom gradu na obali Egejskog mora. Dvadesetdvogodišnja Türkan bila je najstarija kći u kući. Poznata po svojoj ljepoti, Türkan je bila naivna, šutljiva i romantične prirode. Činilo se kao da je rođena da jednog dana postane savršena supruga nekom savršenom muškarcu. Dönüş je bila druga po starosti među sestrama. Išla je u srednju školu i pripremala se za državni ispit. Najviše je voljela čitati i pisati te je maštala da će napisati roman. Derya je bila najmlađa od sestara, buntovna, pametna, otvorena, živahna i snažna te je također pohađala srednju školu. Karakterno različite, sestre su bile veoma bliske, dijelile su jednu spavaću sobu, ali i svoje snove, razočaranja i sreću. Budućnost je izgledala lijepa i obećavajuća na ulicama Ayvalıka, koji je mirisao na borove. No tako bajkovito djetinjstvo nije ih pripremilo na tmurnu realnost, koja ih je čekala iza ugla s odrastanjem. Poznata imućna obitelj Korman poželi da se Türkan uda za Sonera (Berker Güven). U samo mjesec dana oni se vjenčaju imajući bajkovitu svadbenu ceremoniju. No odmah nakon vjenčanja nad obitelji će se početi nadvijati tamni oblaci i ništa više neće biti kao prije. Na dan vjenčanja Türkan shvaća da je njezin suprug Soner ušao u brak bez svog pristanka. Štoviše, on namjerava biti sa svojom djevojkom Mine (Nazli Senem Ünal) te se želi vratiti u London. Pa tako, čak i oženjen, on ne prekida vezu s Mine i nastavlja se sastajati s njom. U međuvremenu, životi Dönüş i Derye mijenjaju se zbog velike tajne iz prošlosti, dok Nesrin i Sadik daju sve od sebe da zaštite svoje kćeri i pokušaju sakriti što se dogodilo prije 20 godina. S vremenom sestre otkrivaju da život i izbori koje činimo nisu nimalo jednostavni. Kada nezamislive tajne skrivaju čak oni kojima najviše vjerujemo, kako vjerovati drugima? A kada bolest vodi proživljavanju događaja iz prošlosti, čini se da ipak postoje stvari koje vrijeme ne liječi.