Foto: Subversive Film Festival
Aktualna društvena kretanja usmjerena promjeni vladajuće paradigme ostavila su tragove na recentnom europskom i svjetskom filmskom stvaralaštvu. Službeni natjecateljski program 6. Subversive Film Festivala ponudit će stoga izbor igranih i dokumentarnih filmova koji na suptilan ili posve izravan način propituju današnji društveni poredak i tematski se oslanjaju na ovogodišnji festivalski fokus – utopiju demokracije. Filmski program održava se u kinima Europa i Grič, počinje 4. svibnja otvorenjem na kojem će biti prikazan film Sophie Finnes "Pervertitov vodič kroz ideologiju", a završava 12. svibnja svečanom dodjelom nagrade Wild Dreamer što je ujedno i novost ovogodišnjeg, šestog izdanja festivala.
Jedan od filmova u igranoj selekciji u sklopu službenog programa je debi Rusudan Čkonie "Samo se smiješite" u kojem se sudionice natjecanja ljepote Gruzijska majka 2010. nadaju glavnoj nagradi koja uključuje uređeni apartman i 25 000 dolara. Izuzev jedne udane za organizatora natjecanja, polovica natjecateljica uglavnom su samohrane majke koje jedva spajaju kraj s krajem. Film oslikava realnost gruzijskog postkomunizma i medijski senzacionalizam, a ujedno je i kritika patrijarhalnog gruzijskog kulta „herojske majke“.
Kako je politička i ekonomska dezorijentiranost utjecala na ljudske živote govori i ruski film "Za Marxa" Svetlane Baskove. Na posve osebujan način u filmu je oslikan klasni rat između nezadovoljnih radnika ruske čeličane organiziranih u vlastiti nezavisni sindikat i turbokapitalista portretiranih u maniri mafijaša i naftnih tajkuna iz američkih TV-serija. Likove uprizoruju profesionalni glumci koji se namjerno ponašaju poput naturščika forsirajući artificijelne dijaloge u maniri sovjetskog propagandnog filma, dok u vizualizaciji ultimativnog masakra autorica poseže za holivudskim prikazivačkim praksama. "Yema" je pak film o ratnom Alžiru koji ne igra na kompleksne karakterizacije, već pokazuje male stvari krajnje čisto i transparentno. Majka, nakon što je rukama iskopala raku i u tišini pokopala sina, povlači se u samoću izoliranog alžirskog sela, čiji je univerzum posve nezainteresiran za ono što se događa u ostatku svijeta.
Talijanski redateljski dvojac Massima D’Anolfija i Martine Parenti u dokumentarcu "Mračna tvar" prikazuju kako se jedan raj na zemlji pretvorio u rat na zemlji. Mjesto Salto di Quirra na Sardiniji 1956. godine transformirano je u poligon na kojem su svjetske vlade testirale nova oružja. Ovaj krajnje lirski film prikazuje kako netaknuti krajolik, konkretnije njegov ekosustav, postaje kontaminiran bijelim fosforom, napalmom i radioaktivnim tvarima. Imaginarni rat koji se nikada neće okončati može biti smješten u svaki prostor na kojem se vodi vječna bitka između čovjeka i prirode, na bilo koje drugo mjesto na kojem su ljepota prirode i nevidljivi horor ratne igre stvorili bizarni suživot. Pobune diljem svijeta posljednjih su godina sve češća tema filmskih uprizorenja, no Sylvain George nije promatrač pokreta 15M – on je aktivan politički sudionik. Njegov dokumentarac "Put Madrida (Svijetli plam!)" satkan je od fragmenata koji se sudaraju i prepliću, on u isti mah funkcionira kao aktivistička reportaža, politički stav, ali i kao eksperimentalni film koji bilježi kaos, sreću, frustracije, radikalizacije, golotinju i očaj svih onih koji su se tih burnih dana zatekli na mitskom madridskom trgu. „Trebate biti za nešto, a ne samo protiv nečega“, cinično poručuje Clinton Davidu Lettermanu referirajući se na pokret Occupy. Ovim prizorom i njemu sličnima Ken Loach završava svoj elokventni dokumentarac "Duh četrdeset i pete" kako bi dokazao da otpor ipak nije nemoguć. Koristeći arhivske materijale pokazuje kako je britanski laburistički premijer Clement Attlee zamišljao istinsku socijalnu državu koju je donekle i ostvario nacionaliziranjem rudnika, čeličana, dokova i Banke Engleske.
Nakon putovanja svijetom, dokumentarac Arsena Oremovića "U braku sa švicarcem" vraća nas u hrvatsku zbilju u kojoj je nefunkcionalnost bankarskog sektora te zloupotreba nedorečenosti institucionalnog okvira dovela velik broj ljudi do siromaštva zbog nemogućnosti otplate kredita u švicarskim francima. Autor se ovom temom bavi iz perspektive neposredno oštećenih žrtava na koje su banke prebacile svoje tržišne rizike, ali komentira i pravne te političke aspekte konteksta u kojem je omogućeno takvo poslovanje banaka. Premijeru filma koja će se održati 5. svibnja u 19 sati u kinu Europa pratit će i rasprava o temi duga kao egzistencijalnog pitanja velikog dijela stanovništva.
Popratni program Subversive Film Festivala održava se u kinu Grič i donosi dvije zanimljive filmske sekcije. U sklopu retrospektiva velikana filmske umjetnosti Chrisa Markera pod nazivom "Marker – Mjesto oproštaja" bit će prikazani neki od autorovih najupečatljivijih uradaka. 2084 desetominutni je filmski esej o značenju sindikalizma danas, dok je "Rekli ste da to nije moguće" redateljev prikaz štrajka i radničke okupacije tvornice satova. U filmu "Ambasada" Marker nakon vojnog puča u Čileu i mučkog ubojstva svog omiljenog političara Salvadora Allendea bilježi iznevjerena očekivanja građana: jesu li utopijske nade skončane? je li zrak još uvijek crven? Osim ovih filmova, u sklopu retrospektive naći će se i "Jedan dan u životu Andreja Arsenijeviča", "Daleko od Vijetnama", "Do skora, nadam se", "Šesta strana Pentagona" te "I kipovi umiru", a održat će se i okrugli stol na kojem će se govoriti o stvaralaštvu Chrisa Markera te njegovu tragu u kinematografiji. Drugi dio popratnog programa nazvan je Queer izvan svoja četiri zida, a osim selekcije filmova koji se temelje na preispitivanju umjetničkog, teorijskog i aktivističkog queer-prostora, nadilazeći pri tom klasična čitanja kroz uobičajene i često već iscrpljene interpetacijske obrasce, uključuje i dvije zanimljive rasprave: Tribinu o klerikalnom queeru i Camp i trash u pop-kulturi od 90-ih naovamo.
Paralelno s filmskim programom, točnije 10. i 11. svibnja unutar Subversive Foruma i Balkanskog foruma održat će se u ZKM-u 3. Joint Social Conference , samo tri tjedna prije atenskog Alter-samita. To će biti važna prilika za okupljanje velikog broja organizacija te društvenih aktera i sindikalista iz istočne Europe i Balkana koji će raspravljati o društvenim pokretima u raznim zemljama, suočiti se s novim izazovima sve dublje krize (u nekim su zemljama ugroženi temelji demokracije) i poboljšati analizu globalne situacije s drugog Joint Social Conferencea.