Nagrađivana dokumentaristica Mila Turajlić u arhivima beogradskih Filmskih novosti otkrila je nevjerojatnu, dosad nepoznatu arhivu Stevana Labudovića, osobnog Titova snimatelja, čovjeka koji je jugoslavenskog predsjednika desetljećima pratio na putovanjima oko svijeta, ali i bio direktni akter alžirskog oslobođenja od kolonijalne vlasti. Turajlić je od njegove arhive napravila dva fascinantna filma Dosje Labudović: Nesvrstani i Dosje Labudović: Ciné-Guerrillas čije će se kinopremijere održati u zagrebačkom Dokukinu KIC u srijedu i četvrtak, 20. i 21. rujna.
U srijedu, 20. rujna uz premijeru filma Dosje Labudović: Ciné-Guerrillas otvorit će se izložba Arhivski život nesvrstanih u KIC-ovoj Galeriji na katu s početkom u 19 sati, dok će kinopremijeru filma Dosje Labudović: Nesvrstani u četvrtak, 21. rujna, također s početkom u 19 sati, popratiti panel pod nazivom Zaboravljeno nasljeđe Nesvrstanih na kojem će uz redateljicu Milu Turajlić, sudjelovati i povjesničar Tvrtko Jakovina i Budimir Lončar, nekadašnji ministar vanjskih poslova i sam sudionik zbivanja iz filma, te Simo Grbić, zadnji direktor Međunarodnog studentskog kluba prijateljstva, dok će panel moderirati Petra Matić, muzeologinja i aktivistica koja u svojem radu istražuje baštinu nesvrstanosti.
Povod za kinopremijere, popratna događanja i službeni početak kinodistribucije filmova obljetnica je prve povijesne konferencije Nesvrstanih održane u Beogradu 6. rujna 1961., otvorene od strane svete trojke Pokreta – jugoslavenskog predsjednika Tita, indijskog premijera Nehrua te egipatskog predsjednika Nasera, čime otvaramo prostor za odavanje priznanja ovom velikom povijesnom događaju, ali i poticanju javne rasprave na temu povijesnog zaborava pokreta Nesvrstanih.
Prvi dio dokumentarnog diptiha Mile Turajlić Dosje Labudović: Nesvrstani kroz Labudovićevu filmsku arhivu prati rođenje Nesvrstanih od samih početaka i uranja u zakulisni svijet u eri ličnosti, politike i globalnih obećanja koji su obilježili Treći svijet, ispitujući kako je filmski medij pomogao u stvaranju globalnog projekta političke emancipacije. Ovaj višeslojan film, istovremeno je putovanje kroz ponovno iskopanu, nikad ili rijetko viđenu arhivsku građu i zakulisni politički dokument, a ujedno i izuzetna životna priča Stevana Labudovića, koji je okom svoje kamere gradio povijest borbe za pravednijim svjetskim poretkom.
Stevan Labudović odigrao je ulogu života i kao “snimatelj alžirske revolucije”, s čime se dubinski bavi Dosje Labudović: Ciné-Guerrillas. Film uvodi u medijsku i onu stvarnu, rovovsku bitku koja se odvijala tijekom Alžirskog rata za nezavisnost u kojem je filmski medij odigrao ulogu promocije gerilskog ratovanja, mobilizacije svenarodnog oslobođenja i pomoći u propagandnom ratu s francuskim kolonijalnim vlastima. Na vrhuncu rata, Stevan Labudović uz ovlaštenje samog Tita odlazi na tri godine u Alžir koje provodi uz borce Fronte nacionalnog oslobođenja stvarajući snimke koje su pomogle da se u svijet probije njihova strana priče. Labudovićeve snimke bile su godinama jedina informacija o borbi alžirskog gerilskog pokreta, a tijekom putovanja u New York, gdje je trebao snimati Titovo obraćanje Općoj skupštini Ujedinjenih naroda, prokrijumčario je snimke koje su bile ključne za promjenu međunarodnog stava, čime je otvorio put ka priznanju samostalnosti Alžira.