Ovog kolovoza Viasat Explore prikazuje novu sezonu svima omiljene emisije o traženju zlata, Australski lovci na zlato. Kako bismo obilježili tu prigodu, usporedit ćemo povijest rudarenja zlata u Australiji te u nama bližim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi.
Kao prvo, kako je i kada prvi put otkriveno zlato?
U Australiji je zlato prvi put otkriveno 1851. godine u Bathurstu u Novom Južnom Walesu, što je dovelo do australske „zlatne groznice“. Stotine tisuća „kopača“ iz drugih dijelova Australije, Velike Britanije, Poljske, Njemačke, pa čak i Kalifornije potražilo je svoju sreću i redefiniralo australski nacionalni identitet.
U srednjoj i istočnoj Europi iskopavanje zlata ima dužu povijest, koja datira još iz neolitika. Prvi vrhunac proizvodnje dosegnut je u vrijeme Rimskog Carstva, a rudarske aktivnosti nastavile su se i tijekom srednjeg vijeka i renesanse. Značajna područja za iskopavanje zlata uključuju Transilvaniju na sjeverozapadu Rumunjske i Bohemiju, područje koje se nalazi u Češkoj.
Koliko ima nalazišta zlata na pojedinim kontinentima?
Australija je kroz svoju povijest bila važan proizvođač zlata, s velikim, bogatim nalazištima otkrivenima tijekom zlatne groznice, posebno u Victoriji i Zapadnoj Australiji; regija Kalgoorlie, odnosno „Zlatna milja“, proizvodila je znatne količine zlata.
Središnja i istočna Europa nije nadaleko poznata po značajnijem iskopavanja zlata u usporedbi s područjima poput Australije, Afrike i dijelova Sjeverne i Južne Amerike. Premda ta regija ima dugu povijest vađenja zlata, pojedine zemlje imaju ograničene rezerve zlata pa su se usredotočile na manja, visokokvalitetna nalazišta i rudarske operacije manjeg opsega. Među zemljama koje su kroz povijest imale poznatije rezerve zlata su Rumunjska (projekt Roșia Montană), Bugarska (rudnik Chelopech i projekt zlata Krumovgrad), Srbija (Gornja zona Čukaru Peki), Mađarska (regija Banat) i Slovačka (Kremnica).
Kako su se rudarske tehnike razlikovale među državama?
Tijekom australske zlatne groznice, glavnina rudarenja odvijala se tehnikama aluvijalnog rudarenja. Rudari bi ispirali ili koristili jednostavnu opremu poput posebnih sanduka za izvlačenje čestica zlata iz rijeka i potoka. Kako je zlatna groznica napredovala, korištene su i naprednije tehnike poput dubokog rudarenja u oknima i hidrauličkog rudarenja.
U srednjoj i istočnoj Europi za rudarenje zlata koristile su se različite tehnike ovisno o geološkim uvjetima. Bile su uobičajene metode podzemnog rudarenja, kao što je rudarenje u prokopima, poznato i kao rudarenje nanosima, te rudarenje u oknima. Osim toga, korištene su i metode kao što je rudarenje iz pijeska i šljunka, koje uključuje vađenje zlata iz aluvijalnih naslaga.
Kako je rudarenje zlata utjecalo na naseljenost i stanovništvo?
Zov zlata u Australiji tijekom zlatne groznice odigrao je značajnu ulogu u razvoju zemlje, zbog čega su se rudarska naselja ubrzo pretvorila u užurbane gradove.
U srednjoj i istočnoj Europi, rudarenje zlata imalo je značajan utjecaj na rudarske gradove i regije koji su doživljavali gospodarski procvat tijekom razdoblja aktivnog vađenja zlata.
Što znamo o rudarenju zlata danas na drugom kraju svijeta, ali i bliže kući?
Vađenje zlata i dalje je značajna industrija u Australiji – jednom od najvećih svjetskih proizvođača zlata, s opsežnim rudarskim operacijama u Zapadnoj Australiji, Queenslandu i Novom Južnom Walesu.
Rudarenje zlata u srednjoj i istočnoj Europi imalo je tijekom godina i uspona i padova. Dok se određene rudarske operacije nastavljaju u državama kao što su Srbija, Makedonija i Bugarska, ukupne su razine proizvodnje znatno niže.
Ako osjećate „zlatnu groznicu“, onda okrenite na program Viasat Explore i pogledajte novu, osmu sezonu emisije Australski lovci na zlato, koju premijerno prikazujemo od ponedjeljka, 7. kolovoza, u 21:00!