Samo „kamenoresci“ znaju vješto vaditi mramor. Mramor se smatra najluksuznijim kamenom na svijetu. Vadi se s planina, a ta se vještima na najvećem svjetskom nalazištu mramora, Apuanskim Alpama u Italiji, prakticira već više od dvije tisuće godine. Međutim, majstori se za svaki centimetar mramora moraju boriti s prirodom i elementima: upravo se tim zahtjevnim poslom i njegovim majstorima bavi serija Kamenolomci, čiju prvu epizodu možete pogledati na programu Viasat Explore 3. siječnja u 20:00 sati. U ovom članku govorimo i o zadaćama s kojima se susreću ti „kamenolomci“ koji su se odlučili profesionalno baviti vađenjem mramora.
Jedan od najvažnijih izvora prihoda u regiji ovisi o tek nekolicini majstora
Svake se godine u više od 150 aktivnih kamenoloma na Apuanskim Alpama izvadi više od 1,5 milijuna kubičnih metara mramora. Stotine kamenolomaca rade u tim površinskim rudnicima uz pomoć vrhunskih strojeva. Riječ je o poslu vrijednom više milijuna eura koji ima važnu ulogu u gospodarstvu cijele regije, a čije se tajne već stoljećima prenose s očeva na sinove. Paolo Carli, jedan od najvažnijih igrača u toj industriji, također potječe iz obitelji čiji su preci bili majstori specijalizirani za vađenje mramora. „Od njih sam naučio razvijati poduzetnički duh“, rekao je Carli, brzo dodavši da je riječ o „strasti koja se rađa u vama.“
Za taj su posao nužni naslijeđeno znanje i urođena upornost. Carli trenutačno vodi tri kamenoloma, od kojih najvažniji proizvodi mramor za neboder jedne naftne kompanije sa sjedištem u Kataru, u drugome se vadi vrijedan kamen za najbogatiju četvrt u Hong Kongu, dok se mramorom iz trećeg uređuju luksuzni stanovi u središtu Londona.
Umijeće vađenja kamena
Nakon pronalaska nalazišta i izgradnje potrebne infrastrukture, kao prvi korak u vađenju mramora radnici moraju na planini pronaći i izrezati velike blokove. Ti se blokovi zatim režu u manje, četverokutne komade, čime se smanjuje njihova veličina i težina, pa ih je lakše prevesti. Blokovi se režu dijamantnom žicom koja je pričvršćena za poseban stroj i rotira brzinom od 40 metara u sekundi.
U jednom od Carlijevih rudnika potrebno je izvaditi blok dug devet metara, ali tako da se ne razbije. Blokovi su teški između 2 i 30 tona – sve ovisi o tome što planina ima za ponuditi. Glavni kamenoresci u neprestanoj su potrazi za mjestima u kamenolomu koja su „zdravija“ po svojim morfološkim značajkama, što znači da imaju manje nepravilnosti te su jednostavniji za obradu.
Transport nakon vađenja također je zadaća koja zahtijeva oprezan pristup. Nemoguće je blok težak 30 tona tek tako baciti na kamion. Potrebno je pripaziti da ih se prebacuje na način da se težina rasporedi što je moguće ravnomjernije. Blokove se učvršćuje drvenim klinovima i užadi kako se tijekom transporta ne bi pomicali i oštetili. Zbog svoje veličine i težine blokovi predstavljaju opasnost čak i za same kamione. Ako nisu dobro pričvršćeni te se počnu pomicati na vijugavim kamenitim cestama koje vode iz kamenoloma, mogu lako sa sobom povući i cijeli kamion.
Vremenski uvjeti, lokacije iskopa, potrebe kupaca, kvaliteta mramora i metode prijevoza otežavaju život Carliju i drugim kamenorescima, ali njihov trud već naraštajima nije uzaludan. Serija Kamenolomci predstavit će nam dosad neispričanu priču o umijeću vađenja kamenja – samo na programu Viasat Explore.