Krokodili koji se kreću brzo poput hrtova, slonovi veličine zečeva i kitovi koji su lutali kopnom na četiri noge? Današnje legendarne životinjske vrste odlikuje iznenađujuća, a često i šokantna prošlost, koju upoznajemo u dvodijelnom dokumentarcu pod naslovom Kad su kitovi hodali, čiju prvu epizodu možete pogledati u nedjelju, 14. veljače, u 13 sati na programu Viasat Nature.
Osim toga, u emisiji ćemo oživjeti ta čudesna stvorenja na temelju njihovih fosila, i to pomoću vrhunske 3-D tehnologije, ali se i podsjetiti da bi, zbog klimatskih promjena, tisuće vrsta mogle izumrijeti u tren oka. U ovom članku govorimo o neobičnim prethodnicima nekih od tih legendarnih životinjskih vrsta.
Krokodili-biljojedi i krokodili nalik na hrtove
Prvi su krokodili, koji su živjeli prije 230 milijuna godina u kasnom trijasu – poznatiji pod nazivom poposauri – željeli izgledati baš poput dinosaura. Hodali su na dvije noge te bili nemilosrdni i brzi. Međutim, ipak su bili sporiji od pripadnika vrste Sphenosuchia, malenih, duguljastih četveronogih stvorenja koji su svojim stasom i brzinom nalikovali današnjim hrtovima, no zapravo su jedan od prvih predaka krokodila.
Prije 150 milijuna godina, jursko razdoblje dovelo je do povećanja šarolikosti među krokodilskim vrstama, koje su se s dinosaurima borile za nadmoć. Dakosauri su živjeli u moru, a noge su im se pretvorile u peraje, dok su pripadnici krokodilske vrste Sarcosuchus živjeli u slatkim vodama i mogli narasti do gotovo 12 metara. Članovi krokodilskog društva bili su i biljojedi iz vrste Notosuchus, koji uopće nisu nalikovali današnjim krokodilima: imali su kratke njuške, oči su im bile smještene sa strane, a donju su čeljust mogli pomicati naprijed-natrag, pa su na taj način žvakali biljke. Baš kao što to danas čine koze!
Kitovi koji su hodali Zemljom
Sve do relativno nedavno nismo znali odakle dolaze kitovi. Prvi fosil kita pronađen je 1830. godine u Meksičkom zaljevu. Smatralo se da je riječ o kosturu divovske zmije, pa je fosil nazvan Basilosaurus, što u prijevodu znači kralj guštera. No nisu bili ni blizu istini: Basilosaurus je bio grabežljivi kit oštrih zuba koji je mogao narasti do duljine od 20 metara te je živio prije 35 milijuna godina. No najstariji fosili kitova nađeni su u Pakistanu: nalaz po nazivu Pakicetus star je 49 milijuna godina, a imao je četiri noge.
Na prvi pogled, životinja rekonstruirana po tom kosturu uopće ne nalikuje na kita: djeluje poput psa duge njuške s plivaćim kožicama na stopalima, što znači da je djelomice živio u vodi. Točnije, na plaži, budući da je svoj plijen lovio u plićacima, dok je mladunčad hranio na obali. Stručnjaci kažu da se za život isključivo u moru odlučio prije otprilike 10 do 12 milijuna godina: noge su mu se pretvorile u peraje, lubanja se izdužila, dok su se nosnice premjestile na vrh glave. No najveća se promjena dogodila prije 30 milijuna godina, kada su se pojavili prvi kitovi usani koji su pomoću svojih usi prosijavali hranu iz vode – ti su se kitovi preselili u morske dubine, a tijela su im znatno narasla: upravo su to pravi prethodnici današnjih kitova.
Evolucija se neobično poigrala sa životinjskim kraljevstvom: dinosauri su se pretvorili u ptice, dok su slonovi narasli daleko iznad svoje izvorne visine. Kad su kitovi hodali prikazuje tu čudesnu preobrazbu – koja traje i dan-danas, a možete je pogledati u nedjelju, 14. veljače, u 13 sati na programu Viasat Nature.