Romano Bolković - 1 (2022)
Romano Bolković - 1 na 1 (Originalni naziv)
talk show
Talk-show Romana Bolkovića
S Draganom Čovićem razgovarat ćemo o nizu ključnih političkih, institucionalnih i strateških pitanja koja određuju sadašnji trenutak i budućnost Bosne i Hercegovine. Razgovor otvaramo pitanjem političke slike BiH u 2026. godini, položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini u odnosu na prethodno razdoblje te ključnih izazova koji stoje pred državom. Poseban fokus bit će na funkcioniranju institucija, razini političke stabilnosti te sposobnosti vlasti da provode odluke važne za proračun, reforme i europski put zemlje. Govorit ćemo i o ulozi međunarodne zajednice i Ureda visokog predstavnika, mandatu Christiana Schmidta te njegovim odlukama koje se tiču državne imovine i razvoja infrastrukturnih projekata, kao i o mogućoj transformaciji OHR-a. Otvaramo i energetska pitanja, uključujući projekt Južne plinske interkonekcije, razloge dosadašnjeg zastoja, modele upravljanja te ulogu međunarodnih partnera u njegovoj realizaciji. Razgovor će obuhvatiti i odnose političkih aktera u BiH, stabilnost koalicija te utjecaj različitih vanjskopolitičkih orijentacija na dinamiku europskih integracija.
Dotaknut ćemo se i pitanja ustavne i političke ravnoteže u Bosni i Hercegovini, uključujući položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda, koncept građanske države te političke procese koji oblikuju hrvatske zahtjeve i zastupljenost u institucijama. Na kraju razgovaramo o širem geopolitičkom okviru, odnosima međunarodnih aktera prema BiH te realnosti njezina euroatlantskog puta u aktualnim globalnim okolnostima.
Prof. dr. sc. Dragan Čović jedan je od najdugovječnijih i najutjecajnijih hrvatskih političkih dužnosnika u Bosni i Hercegovini, sveučilišni profesor, inženjer strojarstva i dugogodišnji predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine te Hrvatskog narodnog sabora BiH. Rođen je 1956. godine u Mostaru, gdje završava osnovno i srednje obrazovanje, nakon čega diplomira na Mašinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Poslijediplomski studij iz područja upravljanja proizvodnjom završava također u Mostaru, a Specijalistički studij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Doktorsku disertaciju iz područja organizacije proizvodnje obranio je 1996. godine na Sveučilištu u Mostaru.
Profesionalnu karijeru započeo je u nekadašnjoj SOKO Zračnoj industriji, gdje je prošao niz inženjerskih, razvojnih i upravljačkih funkcija — od tehnologije i proizvodnje do upravljanja kvalitetom i industrijalizacijom. Tijekom ratnog i poratnog razdoblja obnašao je dužnost generalnog direktora SOKO-a. Uz poslovnu i političku karijeru, više od tri desetljeća aktivno je prisutan u akademskoj zajednici. Od 2004. godine redoviti je profesor na Fakultetu strojarstva, računarstva i elektrotehnike Sveučilišta u Mostaru, gdje predaje kolegije iz područja menadžmenta, organizacije proizvodnje i razvoja poslovnih sustava. Tijekom akademske karijere bio je mentor velikom broju diplomskih, magistarskih i doktorskih radova te autor brojnih stručnih i znanstvenih publikacija. Član je više domaćih i međunarodnih akademskih institucija, uključujući Europsku akademiju znanosti i umjetnosti te Hrvatsku akademiju za znanost i umjetnost u BiH, a nositelj je i počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu.
U političkom životu Bosne i Hercegovine prisutan je više od dva desetljeća. Obnašao je dužnost dopredsjednika Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i ministra financija, a dva puta biran je za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine — 2002. i 2014. godine. Također je u više mandata bio predsjedatelj i dopredsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Od 2005. godine nalazi se na čelu Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, dok od 2011. predvodi Hrvatski narodni sabor BiH kao krovnu političku instituciju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Režija:
Scenarij: Slavica Babić
Uloge: Romano Bolković
Gosti su diplomati, državnici, sadašnji ili budući, koji sudjeluju u oblikovanju europske pa i svjetske politike i na neki način djeluju na političke procese.
Prof. Igor Filipčić ravnatelj je Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan", specijalist psihijatar i subspecijalist biologijske i socijalne psihijatrije. Voditelj je Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za liječenje transkranijalnom magnetskom stimulacijom (TMS) psihijatrijskih bolesti i komorbiditeta Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan". Ove godine izabran je za člana Povjerenstva Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za psihijatriju, a 2021. godine za člana Povjerenstva Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za praćenje prevencije, dijagnostike i liječenja duševnih bolesti. zdravlje u razdoblju nakon COVID-a. Predsjednik je Hrvatskog društva za neurostimulaciju mozga pri Hrvatskom liječničkom zboru; član užeg Europskog odbora za neurostimulaciju mozga TMS i druge stimulacije mozga; profesor na Katedri za psihijatriju na Zavodu za dentalnu medicinu i zdravstvo Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku; zastupnik u Skupštini Hrvatske liječničke komore; član Povjerenstva za medicinsku etiku i deontologiju Hrvatske liječničke komore; suurednik u časopisu Curent Opinion Psychiatry; autor i suautor pet knjiga i petnaest poglavlja u knjigama te preko 120 znanstvenih radova (CC, SCI ili SSCI).
S profesorom Filipčićem razgovaramo o tome koji su to psihički poremećaji u suvremenom društvu, kako se suočiti s depresijom i anskioznošću, kako liječiti PTSP i prevenirati suicid nakon izoliranosti zbog zatvaranja, potresa, globalnih promjena, o iscrpljenosti zdravstvenih djelatnika, koji su to prioriteti psihijatrijske struke i postoji li u nas strategija mentalnog zdravlja, što učiniti i na koji način ojačati otpornost ljudi, koja je uloga Svjetske psihijatrijske organizacije WPA , kako promijeniti činjenicu da psihijatrijski bolesnici žive petnaest godina kraće od opće populacije zbog neprepoznatih i neliječenih tjelesnih bolesti, kakva je situacija psihijatrije danas, napredak farmakopeje te promjene pristupa u liječenju, kolike su društvene stigme psihičkih bolesti, što je to transkranijalna magnetska stimulacija, o novom sociorehabilitacijskom modelu Klinici za psihijatriju "Sveti Ivan", o tome koji su programi EU-a i zašto su oni važni u medicini RH i psihijatriji te o upravo započetom 5. Europskom kongresu za neurostimulaciju mozga.