Svečana priredba međunarodne smotre folklora (2021)
Svečana priredba Međunarodne smotre folklora (Originalni naziv)
kultura
Prijenos i repriza s međunarodne smotre folklora
O otpornosti baštine svakako svjedoči i činjenica da i Međunarodna smotra folklora Zagreb ove godine obilježava 60. obljetnicu svojeg postojanja i djelovanja. Stoga u ovogodišnjim programima, pa tako i na svečanoj priredbi, ima i folklornih skupina koje su bile na prvoj MSF Zagreb, 1966. godine, a među njima čak i pojedinaca s te smotre - nastupaju folklorna društva Hrvata iz Austrije/Gradišća, BiH/srednje Bosne, Srbije/Bačke, kao i domaće skupine iz Istre, Hrvatskog primorja, otoka Krka, Paga, Lastova, iz obalnog i kontinentalnog područja Dalmacije, Dubrovačkog primorja, Međimurja, Prigorja, Pokuplja, Banovine, Podravine, Posavine, Slavonije i Srijema.
Umjetnički ravnatelj MSF-a Zagreb je dr. sc. Tvrtko Zebec, stručni savjetnik Vido Bagur, a producentica Ivana Mihajlic.
Režija: Vesna Fijačko Fodor
Scenarij: Aleksej Pavlovsky
Uloge:
Tema Svečane priredbe 55. Međunarodne smotre folklora Zagreb, koju ćemo i ove godine pratiti u TV prijenosu sa scene Gradec, na zagrebačkom Gornjem gradu - bit će nematerijalna kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, kao i neka s UNESCO-ova popisa reprezentativne baštine čovječanstva.
Vidjet ćemo tako nastupe slavonskih kraljica - ljelja, lički ojkan i kolo s tamburicom kuterevkom, glazbeni sastav gunjaca iz Pazina, međimurske popevke i kola, mornarski bal s otoka Murtera, gangu iz Hercegovine, slavonska šetana kola, gajde i bećarac, kolo poskočicu linđo Dubrovačkoga primorja, rovinjsku bitinadu i dide s Kamešnice.