Benediktinci pripadaju najstarijim kršćanskim redovima, a njihov osnivač Benedikt iz Nursije smatra se ocem zapadnoeuropskog redovništva i monaštva. Zbog iznimne uloge koju su imali u duhovnoj i kulturnoj povijesti starog kontinenta, njihov je osnivač službeno proglašen patronom Europe. U Hrvatskoj su se benediktinci pojavili polovicom 9. stoljeća, moguće i prije, no svakako od ranog srednjeg vijeka hrvatska je opća, a osobito kulturna povijest nezamisliva bez njihova udjela. Benediktinci su primjerice ispisali najvredniji od starih glagoljskih spomenika, Baščansku ploču, a bez njihovih zapisa ne bi bilo moguće ni pisanje najstarije hrvatske povijesti.