Klasika mundi (2015)

Klasika mundi (Originalni naziv)

glazba kultura

Snimke koncerata i humanitarnih glazbenih događaja

Na Sunčanoj strani Prisavlja donosimo izvedbu kantate Carmina Burana Carla Orffa. Njemački skladatelj izabrao je pjesme iz zbirke srednjovjekovne poezije golijarda, odnosno putujućih klerika, studenata i pjesnika, a otkrivene su 1803. u benediktinskoj opatiji u Beurenu, po čijem je latiniziranom imenu zbirka i dobila ime, iako je najvjerojatnije nastala u Austriji. Danas ju se smatra jednim od najvažnijih izvora latinske srednjovjekovne svjetovne poezije, a čuva se u Bavarskoj državnoj biblioteci u Münchenu. Između brojnih humorom i lascivnošću začinjenih pjesama na latinskom, njemačkom i srednjovjekovnom francuskom jeziku o radostima zemaljskog života, Orff je, uz pomoć studenta prava i poznavatelja latinskog jezika Michaela Hoffmana, izabrao 24 pjesme te ih je koncipirao kao 'scensku kantatu'. Njezina tri dijela - U proljeće, U krčmi i Ljubavno nadmetanje, s dramatičnim uvodom i zaključkom koji zazivaju božicu sudbine Fortunu, predstavljaju niz živih alegorijskih slika ljubavi, hedonizma, ali i religije, u čijoj pozadini leži moto Fortuna imperatrix mundi - Fortuna vladarica svijeta. Kantata je doživjela niz varijanti scenskih izvedbi, no danas se najčešće izvodi koncertno. Zahvaljujući popularnosti nastali su i brojni aranžmani, među kojima je i onaj iz 1956. koji je načinio Orffov učenik Wilhlem Killmayer, a koji je sam skladatelj odobrio. Riječ je o reduciranoj verziji za soliste, zbor, dva klavira i šest udaraljkaša koja omogućuje izvedbu kantate i u manjim sastavima, a koju ćemo upravo gledati u interpretaciji Zbora HRT-a i maestra Tomislava Fačinija uz renomirane soliste, sopranisticu Margarete Klobučar, tenora Marka Antolkovića i baritona Matiju Meića. Za glasovirima su Viktor Čižić i Petar Krokar.

 

Foto