U namjeri da širokom televizijskom gledateljstvu približe Slavoniju s kraja devetnaestog i s početka dvadesetog stoljeća, te da pojačaju motivaciju glavnog junaka, i na način primjeren dramaturgiji TV serije razjasne njegove kontroverzne postupke, scenaristi Fabijan Šovagović i Branko Schmidt posegnuli su i za ostalim dijelovima slavonske književne baštine: zaboravljenim romanom "Rasap" Josipa Kosora, njegovom poznatom dramom "Požar strasti" te za romanom "Među svjetlom i tminom" Josipa Kozarca.
Tako je "Đuka Begović" zasnovan kao televizijska saga o usponu i propasti bogate slavonske obitelji, s intimnom dramom tragičnog protagonista u prvom planu. Stara Slavonija na međi dvaju stoljeća, živopisna i strasna, razigrana i tragična u sukobu s novim, jasno je zaživjela ovom TV sagom. Idilu vjekovnog života i slavonskog sela na međi stoljeća grubo narušavaju protagonisti ranog kapitalalizma, utjecaji gradskog načina života - u likovima pohlepnog trgovca, podmuklog bilježnika i pohotne vlasnice javne kuće. U velikoj zadružnoj kući Begovića dolazi do prvih nesporazuma, pa i do svađa među braćom. Na pragu su usitnjavanje imanja, dioba, raspodjela. U drugom planu tog sukoba odraslih, začinje se i mržnja među djecom. Đuka Begović i mladi Ilija bore se za naklonost djevojčice Jagode. Sve je to samo dječja igra, čini se u početku...