Lijepa naša Europo (2022)
Lijepa naša Europo (Originalni naziv)
dokumentarni
Dokumentarna serija posvećena je hrvatskoj manjini u europskim zemljama
Dokumentarni film o Hrvatima u Crnoj Gori govori o životu hrvatske autohtone zajednice u Boki kotorskoj, Budvi i barskom kraju te pripadnicima hrvatske dijaspore u glavnom crnogorskom gradu Podgorici. Hrvatskom baštinom u Crnoj Gori smatra se najstarija bratovština pomoraca na svijetu - Bokeljska mornarica, koja je izrasla na kultu kotorskoga zaštitnika svetoga Tripuna. U tu baštinu neosporna spada i više od stotinu crkava, samostana i kapela Kotorske biskupije, među kojima se ističe katedrala svetoga Tripuna u Kotoru te crkva Gospe od Škrpjela na umjetno izgrađenom otoku ispred baroknog Perasta. Kako to naslijeđe čuva današnja hrvatska zajednica u Crnoj Gori, koja je od nekoć većinskoga naroda u Boki kotorskoj postala izrazita manjina? Kakvo je društveno i političko organiziranje Hrvata u Crnoj Gori, njihova veza s matičnom državom, te odnos prema crnogorskoj državnosti? Kako Hrvati u Crnoj Gori danas žive, podliježu li asimilaciji ili ipak uspijevaju sačuvati vlastitu posebnost, koju kao autohtona zajednica u Boki kotorskoj brižno njeguju stoljećima? Na posljednjem popisu stanovništva 2011. u Crnoj Gori samo se šest tisuća i dvadeset jedna osoba nacionalno izjasnila kao Hrvat. A ankete koja se sustavno posljednjih nekoliko godina provode u Crnoj Gori nedvojbeno dokazuju da su Hrvati svrstani među jednu od tri najnepoželjnije osobe da vam budu susjedi, poslodavci, bračni drugovi ili poslovni partneri, iako hrvatski narod u toj zemlji kontinuirano daje punu potporu suvremenoj i europskoj Crnoj Gori. Što u očuvanju nacionalne posebnosti Hrvata u Crnoj Gori znače njihovi tiskani i elektronički mediji, a osobito povezanost s Katoličkom Crkvom, prvenstveno drevnom Kotorskom biskupijom?
Režija: Miro Branković
Scenarij: Miro Branković
Uloge:
Jedinstveni projekt HRT je realizirao u suradnji s Vladinim Savjetom za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Serija u produkciji Programa za Hrvate izvan RH snimljena je u Češkoj, Italiji, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Kosovu, Crnoj Gori, Rumunjskoj, Slovačkoj, Austriji, Sloveniji, Bugarskoj i Mađarskoj, a autori su: Miro Branković, Silvija Trnčević, Zdravko Fuček, Božo Vodopija, Milka Barišić i Marijana Podgorelec.
Tijekom 16. stoljeća Hrvati su se doselili u Južnu Moravsku. Enklava Moravskih Hrvata predstavljala je do svog raseljavanja najsjeverniju hrvatsku enklavu u Europi. Do sredine 20. stoljeća moravski Hrvati su sačuvali svoj nacionalni identitet samo u nekim selima. Zlatni Prag sintagma je koju je često koristio Stjepan Radić. A grad je bio meka za mnoge hrvatske studente. U Pragu je studiralo čak 440 studenata Hrvata, pratimo neke od njih koji su svoje živote vezali uz glavni grad Češke. I nekad i danas. Josip Juraj Strossmayer bio je izabran počasnim građaninom te je u Pragu dobio i svoj trg sa spomen-pločom. Svoje ulice imaju i Nikola Tesla i Stjepan Radić, a postoje i Hrvatska, Zagrebačka i Dubrovačka ulica. Uz Vlaha Bukovca koji je u Pragu djelovao kao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti, svoja spomen-obilježja u Pragu imaju i praški studenti Nikola Tesla, Vladimir Prelog, Stjepan Radić, Andrija Mohorovičić i August Šenoa.