Vrtuljak (1950)

LA RONDE (Originalni naziv)

drama romantika

Priča prati niz likova i njihove ljubavne odnose u Beču na prijelazu 19. u 20. stoljeće

 
Režija: Max Ophüls
Scenarij: Arthur Schnitzler, Jacques Natanson, Max Ophüls
Uloge: Anton Walbrook, Simone Signoret, Serge Reggiani, Simone Simon, ...

Filmografija

Godine 1952. nominirana za Oscara u kategorijama najboljeg scenarija i scenografije, te ovjenčana nagradom BAFTA, izvrsna romantična drama glasovitog njemačkog scenarista i redatelja Maxa Ophülsa (Lola Montes, Pismo nepoznate žene) izuzetno je uspjela adaptacija kazališnog komada "Reigen" u svoje vrijeme kontroverznog austrijskog psihologa, pisca i dramatičara Arthura Schnitzlera.

Beč na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Nakon druženja s temperamentnom prostitutkom Léocadie (S. Signoret), mladi vojnik Franz (S. Reggiani) uspije zavesti privlačnu sobaricu Marie (S. Simon). Nedugo potom Marie će uspješno šarmirati i zavesti zaljubljivog mladića Alfreda (D. Gélin), koji će pak bez previše truda zavesti udanu i bračnom svakodnevicom zasićenu Emmu Breitkopf (D. Darrieux). Emma ne zna da njezin suprug Charles (F. Gravey), kojem se vrati nakon avanture s Alfredom, održava ljubavnu vezu s atraktivnom prodavačicom Annom (O. Joyeux). Nju pak uskoro zavede slatkorječivi pjesnik Robert Kuhlenkampf (J-L. Barrault), koji se nakon površnih ljubavnih avantura uvijek vraća romantičnoj glumici Charlotte (I. Miranda). Kad upozna mladog poručnika (G. Phillipe), Charlotte će napustiti Roberta. Krug će se zatvoriti kad poručnik upozna Léocadie...

Djela autora prema čijoj je provokativnoj noveli "Die Traumnovelle" veliki Stanley Kubrick 1999. snimio svoj posljednji film "Oči širom zatvorene" većinom su se bavila temama egzistencijalnih dvojbi, složenih međuljudskih odnosa i rezignacije, a odlikovala su se ugođajem sjete, naglašenim erotizmom i često provokativnim naturalizmom. U interpretaciji dvaput za Oscara nominiranog Maxa Ophülsa, koji sa svojim stalnim suradnikom Jacquesom Natansonom supotpisuje i scenarij filma, Schnitzlerov modernistički komad je znatno benignije i frivolnije ostvarenje u čijem su fokusu ljubavni odnosi galerije protagonista, i s tim odnosima povezana društvena pravila. Kao i sam komad, i Ophülsov je film u vrijeme premijere zbog promiskuitetnosti likova izazvao brojne kontroverze.

Riječ je o epizodno strukturiranom djelu maestralnog stila čije epizode povezuje glas ironičnog sveznajućeg pripovjedača (Anton Walbrook), te koje osim sjajnom režijom s dugim vožnjama kamere i panoramskim prikazima imponira i odličnim nastupima kreme tadašnjeg francuskog glumišta. Pored slavne S. Signoret (Demoni, Gori li Pariz), tu su S. Reggiani (Vojska u sjeni) i D. Gélin (Čovjek koji je previše znao), S. Simon (Ljudi-mačke), D. Darrieux (Osam žena) i I. Miranda (Noćni portir), te mnogi drugi.


Komentari (0)

Foto