Aballay neustrašivi (2010)

ABALLAY, EL HOMBRE SIN MIEDO (Originalni naziv)

drama vestern

Mladić željan osvete traga za razbojnicima koji su mu kad je bio dječak ubili oca

 
Režija: Fernando Spiner
Scenarij: Valentín Javier Diment, Santiago Hadida, ...
Uloge: Pablo Cedrón, Nazareno Casero, Mariana Anghileri, Claudio Rissi, ...

Filmografija

Godine 2011. ovjenčana s osam nagrada argentinske Akademije filmskih umjetnosti i znanosti, godinu ranije nagrađena Posebnim priznanjem na festivalu u Mar del Plati, te ovjenčana s tri nagrade Srebrni kondor koju dodjeljuje argentinska Udruga filmskih kritičara, izuzetno zanimljiva vestern/drama suscenarista i redatelja Fernanda Spinera uspjela je adaptacija priče "Aballay" argentinskog pisca i novinara Antonia Di Benedetta.

Aballay (P. Cedrón) je predvodio skupinu razbojnika koji su napali kočiju i malom Juliánu (T. Mitre) ubili oca, a on je to gledao skriven ispod sjedišta. Kad ga je Aballay pronašao, dječak je vjerovao da i njega čeka ista sudbina. Nakon što se s razbojnikom dugo gledao u oči, ovaj mu je naposljetku ipak odlučio poštedjeti život, a Aballayev pogled Juliána će pratiti i u odrasloj dobi. Desetljeće kasnije, sad mladić Julián (N. Casero) svuda sobom nosi crteže razbojnika koji su ih napali. Žeđa za osvetom, a prilika će se ukazati kad u pustinjskom gradiću La Malariji upozna privlačnu Juanu (M. Anghileri)...

Riječ je o djelu koje se općenito drži i najboljim filmom u dosadašnjoj karijeri nagrađivanog dokumentarista i redatelja kratkih i dugometražnih filmova te TV serija Fernanda Spinera, među ostalim i autora drame "La sonámbula". Današnji je film svojevrsna argentinska inačica špageti-vesterna koja podjednako dobro funkcionira i kao posveta argentinskim kaubojima zvanim gauchos, i kao hommage brutalnim realističnim ostvarenjima autoru dragih redatelja poput Sama Peckinpaha i Waltera Hilla.

Autor proznog predloška Antonio Di Benedetto pisao je pod utjecajem Fjodora Mihajloviča Dostojevskog i Luigija Pirandella, njegova djela kritika uspoređuje s onima Julia Cortázara i Ernesta Sábata, a priča prema kojoj je nastao scenarij filma nastala je tijekom njegova zatočeništva od ožujka 1976. do rujna 1977. godine, za vrijeme diktature generala Videle. Riječ je o vrlo sugestivno režiranom, naglašeno atmosferičnom i vizualno dojmljivom filmu tjeskobnog ugođaja i ekspandirajuće tragike, koje odlikuju i sjajni glumački nastupi.


Komentari (0)

Foto