Povijest uzgoja vinove loze i proizvodnje vina usko se isprepleće s poviješću čovječanstva. Loza zahtijeva stalnu brigu i pažnju. Ona doista treba čovjeka. I njegovu ljubav. Možda ju je upravo zbog toga on toliko i zavolio.
U mediteranskom kršu, gdje ništa ne uspijeva osim loze i masline, lozu su nazivali hraniteljicom. Uostalom, da je loza sasvim obična biljka, ne bi preživjela milenije!
Rijetko se koja zemlja poput Hrvatske može pohvaliti tolikom raznolikošću reljefa, klime i tla. Oni se ogledaju u velikom broju raznolikih tipova vina, od onih finih, aromatičnih, bijelih sa sjevera do jakih i punih s juga. U svijetu postoji pet vinogradarskih zona koje su određene brojem sunčanih sati i temperature. A Hrvatska ih posjeduje svih pet!
Upravo te vrijednosti Hrvatsku uvrštavaju u iznimno zanimljivo i u svjetskim mjerilima vrijedno vinogradarsko i vinarsko područje.
Put do vina mukotrpan je i težak. Žuljevite ruke, znojno čelo vinogradara, dugotrajan rad i iščekivanje, pogled u nebo i molbe suncu i kiši; strah od mraza i tuče, radost nad uspjehom, radost berbe. Pa ponovno rad, ponovno briga i tjeskoba, dok ne zaiskri sunce u čaši.
Dio serije posvećen je i kulturi pijenja, odnosno tomu kako se i kada vino pije. Upozoravamo na hranjive i ljekovite vrijednosti vina, ali i na moguće opasnosti od neumjerenog pijenja.
Vinova loza oduvijek je bila nadahnuće umjetnicima. Njezin motiv nalazimo i na Baščanskoj ploči. Za lozu kažu da voli lijep i čist okoliš, pa je serija i svojevrsna promidžba ljepote naše zemlje i njezinih ekoloških prednosti.