Posljednji tango u Parizu (1972)

Paul (M. Brando) je Amerikanac star oko 45 godina. U teškoj depresiji luta Parizom jer se njegova žena na vrlo krvav način ubila. Istodobno dvadesetogodišnja Francuskinja Jeanne (M. Schneider), iz ugledne građanske obitelji, traži stan jer će se za dva tjedna udati za mladog filmskog redatelja Toma (J.-P. Leaud). Tom je površni filmofil koji o Jeanne snima film tako da je sa svojom filmskom ekipom slijedi gotovo na svakom koraku. Jeanne ode pogledati jedan veliki prazni stan i u njemu zatekne Paula. Progovore nekoliko riječi i ne predstavljajući se jedno drugome, stupaju u siloviti spolni odnos. Za Paula je to neka vrsta totalnog zaborava vlastite životne situacije. Dogovore se da se opet nađu, no da nikad jedno drugome ne kažu imena. U međuvremenu, u hotelčiću u kojem živi, Paula posjeti majka njegove žene Rose (M. Michi). Susret s punicom, koja pokušava shvatiti zašto se njezina kći ubila, završi nervozno i u sukobu. Paul i Jeanne se nastave sastajati u stanu, no premda govore o sebi, nikad jedno drugome ne kažu tko su i što su. Veza postaje sve intenzivnija, a završit će tragično nakon jednog tanga...
Mnogo se raspravljalo u tisku je li riječ o pornografskom ili umjetničkom filmu, a tridesetjednogodišnji redatelj Bernardo Bertolucci postao je slavan u cijelom svijetu. Nakon tog filma režirat će epsku dramu "Dvadeseto stoljeće" (1976) i brojne druge uspješne filmove među kojim je i "Posljednji kineski car" (1987) koji će osvojiti nekoliko Oscara.