Ova mini-serija priča je o životu Johna Adamsa, jedne od najvažnijih ličnosti američke povijesti, drugog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, čovjeka slobodarskoga duha s iznimnim osjećajem za pravdu, koji se borio za osobne slobode - ukratko, državnika koji se zalagao za ideale na kojima počivaju Sjedinjene Američke Države. Osim toga, mini-serija prati i jednu od najljepših ljubavnih priča američke povijesti: ljubav između Adamsa i njegove supruge Abigail s kojom je proveo u braku 54 godine.
U glavnim su ulogama Paul Giamatti (nominiran je za Oscara za ulogu u filmu Cinderella Man, a poznat je i po filmu Stranputica) kao John Adams i Laura Linney (poznata iz filma Obitelj Savage, a nominirana za Oscara za najbolju žensku sporednu ulogu u filmu Kinsey) kao Abigail Adams. Mini-seriju je režirao Tom Hooper, dobitnik nagrade Emmy (koji je režirao i HBO-ovu seriju Elizabeta I. te seriju Longford, koja je nedavno osvojila Zlatni globus). Izvršni su producenti Tom Hanks i Gary Goetzman. Scenarij je napisao Kirk Ellis (nominiran za nagradu Emmy za mini-serije Put na zapad i Anne Frank: The Whole Story), koji je uz Franka Doelgera (producenta HBO-ovog filma Oluja rata) izvršni koproducent serije. Producenti serije su David Coatsworth (jedan od producenata HBO-ovog novog filma Sivi vrtovi) te Steven Shareshian (jedan od producenata filma Starter for 10).
U ostalim su ulogama Stephen Dillane (poznat iz filma Sati) kao Thomas Jefferson; Tom Wilkinson (nominiran za Oscara za ulogu u filmu Michael Clayton) kao Benjamin Franklin; Danny Huston (poznat iz filma Djeca čovječanstva) kao Samuel Adams; David Morse (koji je glumio u filmu Zelena milja) kao George Washington; Sarah Polley (scenaristica i redateljica filma Daleko od nje) kao Nabby Adams; Ebon Moss-Bachrach (koji je glumio u filmu Predvečerje) kao John Quincy Adams; Rufus Sewell (glumac iz filma Iluzionist) kao Alexander Hamilton; Justin Theroux (poznat iz HBO-ove serije Dva metra pod zemljom) kao John Hancock; Guy Henry (glumac iz HBO-ove serije Rim) kao Jonathan Sewall i Željko Ivanek (koji je glumio u HBO-ovoj seriji 000Oz) kao John Dickinson, zastupnik Pennsylvanije.
Mini-serija John Adams priča je o burnim i turbulentnim vremenima nastanka Sjedinjenih Američkih Država 1776. godine do Adamsove smrti 1826. godine, a ispričana je iz perspektive Adamsa i njegove supruge Abigail. Riječ je o intimnom portretu Johna Adamsa, kojega mnogi poznaju kao povijesnu ličnost, ali ne i kao čovjeka.
Život Johna Adamsa obilježile su dvije ljubavi: ljubav prema supruzi i domovini. Zbog ljubavi prema domovini Adams se nametnuo kao jedan od predvodnika borbe za nezavisnost SAD-a, ali je neprestano tražio ravnotežu između osobnog života i političke karijere.
Adams je bio jedan od pokretača ujedinjenja američkih kolonija i njihova odcjepljenja od Velike Britanije, te je tako postao jedan od osnivača SAD-a. Bio je prvi američki
veleposlanik u Hagu te prvi veleposlanik na dvoru kralja Georga III.; bio je prvi američki potpredsjednik, drugi predsjednik SAD-a, te otac šestog američkog predsjednika. Turbulentna politička potka prepleće se s osobnom pričom o Johnu Adamsu kao suprugu i prijatelju, čovjeku iznimne inteligencije te snažnih i često proturječnih uvjerenja.
Upravo su proturječnosti obilježile Adamsov život. S jedne je strane bio skroman i samozatajan, a s druge ambiciozan i željan slave, bio je čovjek hladnog razbora kao i strastvenih uvjerenja, a njegova borba za individualne slobode bila je protkana strahom od anarhije. Njegova supruga Abigail bila mu je podrška i prijatelj u svim njegovim nastojanjima. Abigail je odgojila njihovo četvero djece, vodila njihovo imanje i brinula se za financije, i to u ratno vrijeme dok joj muža dugo nije bilo kod kuće. Ona mu je bila potpora i muza, njegova najvažnija savjetnica koja bi mu uvijek iskreno ukazala na njegove slabosti. Uza sve to, bila je borac za ljudska prava te je ropstvo smatrala grijehom, a zbog tih su je političkih uvjerenja uvažavali brojni političari toga vremena, često tražeći njezin savjet.
Adams je dobro poznavao i Thomasa Jeffersona, s kojim je imao vrlo složen premda prijateljski odnos. Naime, i Jefferson je bio čovjek pun proturječnosti. S jedne strane, privlačila ga je otmjenost europskih gradova, a s druge je strane vjerovao u krepost koja proizlazi iz fizičkog rada. Duboko u sebi vjerovao je u nužnost pobune, što je bilo u suprotnosti s uvjerenjem da valja izbjegavati osobne sukobe. Njegovo aristokratsko podrijetlo i status uglednog zemljoposjednika i robovlasnika bili su sušta suprotnost njegovoj vjeri u prava pojedinca i jednakost svih ljudi. Adams i Jefferson bili su vrlo različiti i po podrijetlu i po životnoj filozofiji. Tako je Adams bio skromnoga podrijetla, sin poljoprivrednika iz Massachusettsa, te je i sam obrađivao zemlju, dok je Jefferson bio aristokrat iz Virginije i robovlasnik. Adams se nije libio izraziti vlastito mišljenje i ulaziti u sukobe, dok je Jefferson bio povučen i miran te je vjerovao da svatko ima pravo na svoje mišljenje. Adams je bio duhovit, a Jefferson nije. Unatoč razlikama Adams je shvaćao da je Jefferson iznimna osoba, dijelio je njegove poglede vezane uz slobodu pojedinca, te su obojica smatrali da je odvajanje od Engleske nužnost. Upravo je Adams inzistirao da baš Jefferson napiše Deklaraciju neovisnosti. Adamsa i Jeffersona povezivala je vjera u slobodu i pravdu, kao i domoljublje, a Jefferson je Adamsova snažna uvjerenja izražavao riječima. Njihovo je partnerstvo započelo tijekom revolucije, zatim su surađivali kao diplomati, a naposljetku postali dobri prijatelji. Ipak, Adams je vjerovao u jaku centraliziranu vlast, dok je Jefferson podržavao slobodu pojedinca, što je dovelo do osnivanja dviju suprotstavljenih političkih stranaka. U jeku predsjedničke kampanje 1800. bili su suparnici, a gotovo su postali i neprijatelji. Zbog toga ih je Benjamin Rush, njihov zajednički prijatelj iz doba revolucije koji je održavao kontakt s obojicom, nazvao "Sjevernim i Južnim polom američke revolucije".
Kasnije su se uz Rushovo posredovanje Adams i Jefferson polako počeli pomirivati, čemu svjedoče brojna pisma u kojima je bjelodano njihovo međusobno poštovanje i divljenje. A sasvim slučajno, ljubav prema domovini koja ih je povezivala tijekom života, povezala ih je u smrti.Adams i Jefferson umrli su istoga dana, 4. srpnja 1826., na 50. obljetnicu Deklaraciju neovisnosti, u razmaku od nekoliko sati.
O produkciji
Biografija Johna Adamsa autora Davida McCullougha nastala je na temelju opsežnog istraživanja osobnih pisama, dnevnika i drugih obiteljskih dokumenata. Nagrađena je Pulitzerovom nagradom te je postala jedna od najprodavanijih povijesnih biografija u Americi.
Redatelj Tom Hooper dobitnik je nagrade Emmy, te je prethodno radio na HBO-ovoj mini-seriji Elizabeta I. Serija John Adams čini se logičnim nastavkom. Naime, obje se serije bave britanskom monarhijom, ali dok je prva priča o kraljičinim nastojanjima da sačuva jedinstvo britanskog kraljevstva, druga je priča o borbi za oslobođenje od britanske vlasti.
Na temelju fascinantne knjige Davida McCullougha, Hooper je dočarao stvaranje Sjedinjenih Američkih Država na način koji se znatno razlikuje od većine suvremenih prikaza. Štoviše, Hooper je majstor za vjerno prikazivanje povijesnih zbivanja. Zbog toga događaji iz serije gotovo u potpunosti odgovaraju povijesnim činjenicama.
Serija je snimana u Williamsburgu i Richmondu u saveznoj državi Virginiji te u Europi. Ekipa serije dobila je dozvolu za snimanje u zdanjima u povijesnom dijelu Williamsburga, koja su u vlasništvu privatne zaklade Colonial Williamsburg. Na površini od oko 1,2 km² nalaze se zdanja iz razdoblja kad su Sjedinjene Države bile britanska kolonija. Neka su obnovljena, a neka su vjerne replike izvornika iz 18. stoljeća, kako vanjskim izgledom, tako i unutarnjim uređenjem. Stručni suradnici zaklade svojim su znanjem pomogli produkcijskoj ekipi da vjerno dočara život Amerikanaca u 18. stoljeću, a glumce i statiste poučili su običajima toga doba i načinu ophođenja.
Dio serije sniman je u saveznoj državi Virginiji zbog toga što je Williamsburg bio prijestolnica SAD-a u ono vrijeme te se ondje nalaze mnoge povijesne lokacije. Osim toga, u gradu Richmondu bilo je dovoljno prostora za izgradnju potrebnih kulisa, a pitomi seoski krajolik oko Richmonda i stare kurije na nekadašnjim plantažama vjerno su dočarale Ameriku 18. stoljeća.Dijelovi serije koji se odvijaju u Parizu i Nizozemskoj snimljeni su u Mađarskoj, koja se pokazala vrlo zahvalnom za prikaz Europe 18. stoljeća.