Seljak (1946)

Paisan / Paisà (Originalni naziv)

drama ratni

Omnibus - od šest komplementarnih, tematskih epizoda koje funkcioniraju kao kronike rata

 
Režija: Roberto Rossellini
Scenarij: Klaus Mann, Sergio Amidei
Uloge: Carmela Sazio, Robert Van Loon, Maria Michi, Alfonsino, Renzo Avanzo, ...

Filmografija

Radnja filma se zbiva gotovo po cijeloj Italiji, od Sicilije (invazija) do rijeke Po (završna operacija), a pokazuje pogubne posljedice rata za talijansko selo, teror i oslobađanje, kaznene pohode njemačke vojske, talijanski narod zatečen patnjama, nadom i borbom, te partizane i angloameričke oslobodioce – sve na granici između igranog i dokumentarnog prosedea.

Iskrcavanjem na Siciliji 10. srpnja 1943. američke i britanske postrojbe započinju operaciju oslobađanja Italije. Od juga se kreće prema sjeveru, a u prvoj priči američki vojnik Joe (R. Van Loon) u jednoj spilji pokušava uspostaviti komunikaciju s lokalnom ženom Carmelom (C. Sazio), dok njegovi suborci love njemačke vojnike koji se još nisu predali. U Napulju će pijanom tamnoputom vojnom policajcu Joeu (D. M. Johnson) čizme ukrasti siročić Pasquale (A. Pasca). U Rimu će se pripiti američki vojnik Fred (G. Moore) pokušati zbližiti s Francescom (M. Michi), a u Firenci će američka medicinska sestra Harriet (H. Medin) doći u opasnost kad u zoni borbe odluči pronaći teško ranjenog partizanskog zapovjednika i svog dečka (G. Gori). U osamljenom franjevačkom samostanu u Apeninima tri vojna kapelana će upoznati lokalne svećenike koji su se odrekli svjetovnog života, da bi sve završilo borbama u dolini rijeke Po.

Godine 1950. nominirana za Oscara u kategoriji najboljeg scenarija, te godinu ranije nominirana za nagradu BAFTA za najbolji film, izvrsna neorealistička ratna drama "Paisà" središnji je dio "ratne trilogije" glasovite Roberta Rossellinija, koju čine antologijska remek-djela "Rim, otvoreni grad" i "Njemačka nulte godine". Posrijedi je epizodno strukturirana šestodijelna priča o savezničkom oslobađanju Italije, čiji su scenaristi među inima i Federico Fellini i Klaus Mann. U grubom i dokumentaristički vjerodostojnom djelu autore ponajviše zanimaju odnosi između oslobođenih Talijana i njihovih osloboditelja Amerikanaca. Oslanjajući se uglavnom na neprofesionalne glumce i često improvizirane dijaloge, Rossellini je kreirao dojmljivu sliku razorene Italije na samom kraju Drugog svjetskog rata.


Komentari (0)

Foto