Venecija, 1596. Unatoč ugledu slobodarskog grada, središte Mletačke Republike, baš kao i većina Europe, drži židovsko stanovništvo u podređenom položaju tjerajući ga da nosi posebne oznake. Kako ne smiju posjedovati nekretnine, židovi se u gradu bave posudbom novca uz kamate, dok su od ostatka grada odijeljeni u posebnoj četvrti zvanoj geto.
Jedan je od viđenijih stanovnika geta uspješni trgovac Shylock (A. Pacino) kojemu se za pomoć obrati bogataš Antonio (J. Irons), iako ga je prethodno ponizio. Antonio je, naime, zaljubljen u mladog Bassanija (J. Fiennes) kojemu žurno treba tri tisuće dukata kako bi se mogao udvarati lijepoj nasljednici Portiji (L. Collins). No Shylockova posudba novca Antoniju ima posebnu kamatu: ne vrati li mu Antonio dukate na vrijeme, Shylock ima pravo na funtu njegova mesa...
Napisan između 1596. i 1598. Mletački trgovac jedno je od najkontroverznijih djela glasovita engleskog dramatičara Williama Shakespearea. Britanski redatelj i scenarist Michael Radford, nominiran za Oscara za film "Poštar", na početku svoje ekranizacije "Mletačkog trgovca" istaknuo je povijesne činjenice kako bi suvremeni gledatelji i prije početka priče shvatili njezin kontekst. Svjetska premijera bila je prigodno u Veneciji na festivalu, a riječ je o međunarodnoj produkciji na čijoj su realizaciji sudjelovali filmaši iz SAD-a, Italije, Luksemburga i Velike Britanije, dok su za lokacije snimanja osim Venecije izabrani i luksemburški eksterijeri i interijeri.
Michael Radford precizno prenosi izvorni tekst na veliki ekran efektno rekonstruirajući Veneciju otprije četiri stoljeća, ali i njezine složene društvene odnose, poglavito u spoju s još složenijim međuljudskim odnosima u priči. Premda smatran komedijom (Shakespeareov pojam komedije uvelike se razlikuje od današnjeg), Mletački trgovac gotovo je sumorna drama čiji romantični prosede i osobito završetak žanrovski ipak jasno odmiču od piščevih tragedija. U naslovnoj je ulozi uvjerljivi A. Pacino (Kum, Miris žene), s druge je strane još jedan dobitnik Oscara J. Irons (Žrtve bogatstva, Misija) koji tumači melankoličnog Antonija, dok su u ostalim ulogama J. Fiennes (Zaljubljeni Shakespeare, Elizabeth), L. Collins (Broj 23, 50 prvih poljubaca) te Z. Robinson (Hidalgo). Nominiran za tri Zlatna satelita i BAFTA-u, film plijeni kostimografskim radom Sammy Sheldon (Pad Crnog jastreba, O za osvetu) i scenografijom B. Rubea (Vozeći gospođicu Daisy, Rođen 4. srpnja).
Premda je nastojao biti što točniji pri prilagodbi Shakespeareova djela te oživljavanju Venecije iz 16. stoljeća, zanimljivo je da je redatelj Radford odustao od golotinje u filmu iako su tadašnje prostitutke bile otkrivenih grudi čime su gradske vlasti htjele suzbiti homoseksualnost, o čemu, uostalom, pripovijeda i sam Shakespeare.