Iz pepela (2003)

OUT OF ASHES / GISELLA PERL (Originalni naziv)

drama

Potresna priča o Giselli Perl, židovskoj ginekologinji koje je preživjela Auschwitz

 
Režija: Joseph Sargent
Scenarij: Anne Meredith, Gisella Perl
Uloge: Christine Lahti, Bruce Davison, Jonathan Cake, Beau Bridges, ...

Filmografija

Gisella Perl preživjela je zarobljeništvo u jednom od najzloglasnijih nacističkih logora, Auschwitzu, i svoja je potresna iskustva opisala u knjizi Bila sam liječnica u Auschwitzu, prema kojoj je i napravljen ovaj potresan film. Redatelj se koristi brojnim flashbackovima, a snazi priče pridonosi izvrsna glumica C. Lahti (1984. dobila je Oscara za ulogu u filmu Swing Shift) koje se hrvatska publika najvjerojatnije još uvijek sjeća po ulozi kardiokirurginje u seriji Chicago Hope.

Mađarska Židovka Gisella Perl (C. Lahti) oduvijek je željela biti ginekologinja. Iako su žene liječnice tada još bile rijetkost, njezin se san ostvario i ona otvara privatnu praksu. Svojemu ocu obećava da nikad u životu neće prestati biti dobra Židovka i da će uvijek živjeti kako ju židovstvo uči. Drugi princip jednako važan u njezinom životu bit će i liječnička zakletva -spasiti ljudski život. Sve se prekida dolaskom nacista koji nju s obitelji odvode u koncentracijski logor Auschwitz. U logoru je izdvojena i prisiljena raditi u improviziranoj bolnici te ponekad čak neizravno asistirati beskrupuloznom dr. Mengeleu (J. Cake), poznatom po obavljanju brutalnih eksperimenata nad trudnim ženama. Gisella se na svoj način ipak bori protiv nacista te svakodnevno riskira život napravivši više od 1000 pobačaja kako bi spasila barem živote nedužnih žena koje bi odmah po otkriću trudnoće bile ubijane...

Svoju potresnu priču Gisella priča 1946. godine u SAD-u pred povjerenstvom koje razmatra njezin zahtjev za američkim državljanstvom i čak je sumnjiči za dobrovoljnu suradnju s nacistima. Na kraju svoje priče dr. Perl moli: "Ubijeni su moj sin, moj muž, majka, otac, braća i sestre. Mene je Bog sačuvao s nekom svrhom. Ta svrha je da nastavim biti liječnica i porodim u slobodi bar onoliko koliko sam ih u logoru morala ubiti kako bih spasila majke. Ako to ne budem mogla, Bog je pogriješio, trebala sam umrijeti." Poslije mučnih ispitivanja dobila je državljanstvo. A kako su njezine diplome bile izgubljene, morala je ponovno položiti sve ispite kako bi radila kao ginekologinja. Od 1946. do 1981. godine, kad se odselila u Izrael, porodila je dvije tisuće djece. Umrla je 1988. godine.


Komentari (4)

Foto