Godine 1776. američki kolonosti pobune se protiv britanske vlasti, na što Britanci odgovore žestokom represijom. Newyorški traper Tom Dobb protiv svoje volje uvučen je sukob, a njegov maloljetni sin Ned pridruži se pobunjenicima. Mlada aristokratkinja Daisy McConnahay također je srčana pobornica američke nezavisnosti i razočarana je svojim roditeljima koji surađuju s obje strane u sukobu. Daisy se zbliži s Tomom i obavijesti ga da je okrutni britanski nadnarednik Peasy zarobio Neda. Tom spašava sina iz britanskog logora i pridruži se ustanicima...
Tijekom osamdesetih dva iznimno skupa filmska projekta doživjela su komercijalni krah i vrlo loše kritike, međutim, vrijeme je pokazalo da su oba pravi klasici. Prvi je vestern Michaela Cimina "Vrata raja", a drugi "Revolucija" Britanca Hugha Hudsona. Potonji film začeo je prestižni američki producent Irwin Winkler (Rocky 1-5, New York, New York, Razjareni bik) u povodu 200. obljetnice početka američkog rata za nezavisnost (američka historiografija preferira termin revolucija), a realizirao ga je u suradnji s britanskom i norveškom filmskom kompanijom. Winkler je režiju povjerio Hughu Hudsonu, koji se proslavio početkom osamdesetih sportskom dramom "Vatrene kočije", dobitnicom Oscara za najbolji film, izvorni scenarij, glazbu i kostime (Hudson je bio nominiran za režiju), a godinu prije "Revolucije" snimio je vrlo zapaženu do tad najrealističnu verziju priče o Tarzanu, "Greystoke: Legenda o Tarzanu". Hudson je zahtjevnoj temi američke revolucije pristupio iznimno ambiciozno, stavljajući u središte, poput desetak godina ranije našeg Vatroslava Mimice u "Seljačkoj buni", tzv. malog čovjeka, dok su vođe revolucije, uključujući i Georgea Washingtona, ne samo izvan fokusa, nego ih u filmu uopće nema. Zbog takvog pristupa Hudson je, baš kao i Mimica, naišao na silno nerazumijevanje.
Umjesto glorifikacije rata za nezavisnost s nizom povijesnih osoba i zbivanja, Hudson je ponudio izrazito epizodičnu kompoziciju s marginalcima kao junacima, a njegov realističko-naturalistički pristup, osim što je rezultirao iznimnim ugođajem koji impresivno rekonstruira povijesno doba, jasno je pokazao stihijski karakter američke revolucije te tzv. male ljude koji su se u ratu uglavnom našli iz egzistencijalne nužde, a ne vođeni idealima (u tom smislu Hudsonov film podsjeća i na partizansku duologiju Antuna Vrdoljaka Kad čuješ zvona i U gori raste zelen bor). U glavnim ulogama pojavljuju se tri velike glumačka imena - A. Pacino (Kum 1-3, Miris žene, Carlitov način, Probuđena savjest), D. Sutherland (Klute, Dvadeseto stoljeće, Casanova, Svemirski kauboji) i N. Kinski (Tessa - čista žena, Ljudi-mačke, Pariz, Texas). Spomenimo i cameo nastup pop dive Annie Lennox, u to doba članice popularnog i sofisticiranog dua Eurythmics.