Novi Meksiko, 1886. Geronimo (M. Blue), poglavica Chiricahua Apaša prisiljen je predati se američkoj konjici. Mladi apaški ratnik Massai (B. Lancaster) odbija predaju i odluči boriti se potpuno sam, ali je uhvaćen i vezan u lance. Uhvatio ga je konjički indijanski skaut Al Sieber (J. McIntire) i uvjerava ga da su dani ratničkog života završeni i da je on samo običan pokoreni Indijanac. Massai, Geronimo i ostali apaški ratnici odvojeni su od žena i djece, zatvoreni u željeznički vagon i kreću na put do Floride, u rezervat St. Augustine. Kad se vlak zaustavi u St. Louisu gdje, zahvaljujući pokvarenom indijanskom agentu Weddleu (J. Dehner), postaju novinska senzacija, Massai koristi gužvu i bježi iz vlaka. Uspije doći u Oklahomu i predahne na farmi jednog Cherokee Indijanca Dawsona (M. Ankrum) koji je prihvatio način života bijelog čovjeka. Kad Masai odlazi Cherokee mu daje sjeme indijanskog kukuruza, savjetujući mu da ga ne pojede već, kad bude imao farmu, posadi i uzgaja. Massai isprva ne vjeruje da je moguće promijeniti način života i postati poput Cherokeeja, no kad dođe na apaški teritorij u Novom Meksiku, to mu se čini mogućim. Upozna Nalinle (J. Peters), kćerku novog apaškog poglavice Santosa (P. Guilfoyle), koji izda Massaija skautu Sieberu. Misleći da ga je izdala i Nalinle i da je zaljubljena u Apaša Honda (C. Bronson), Massai se želi osvetiti i njoj i njenom ocu...
Film "Apaš" temelji se na povijesnim činjenicama i romanu "Bronco Apaš" Paula I. Wellmana, a scenarij je pisao James R. Webb koji je točno deset godina kasnije napisao scenarij još jednog slavnog "liberalnog" indijanskog vesterna - "Jesen Čejena" Johna Forda.
Film je snimljen na lokacijama u Novom Meksiku i u holivudskim studijima na Floridi, za samo 34 dana. Redatelj Aldrich, producent Harold Hect i glavni glumac B. Lancaster željeli su da film beskompromisno slijedi povijesne činjenice. Aldrich je snimio svoj svršetak, za njega jedini pravi i uvjerljivi kraj filma o nepravdi, zločinu i rasizmu, onako kako se sve doista zbilo: kad Massai odluči prestati boriti se i prihvatiti život farmera, američka ga konjica dočeka i podmuklo ubije. Robert Aldrich cijeli život je radio filmove u kojima je osuđivao Ameriku i američki način života, bio je intelektualac, ljevičar i anarhist.
"Apaš" je 1954. bio jedan od najvećih hitova u američkim kinima i najgledaniji vestern te godine, a bilo je to razdoblje kada je žanr bio na vrhuncu popularnosti. Osamnaest godina kasnije Aldrich režira još jedan vestern s B. Lancasterom u glavnoj ulozi, "Ulzanin pohod", istinsko remek-djelo i jedan od desetak najboljih američkih filmova sedamdesetih.