Arheolozi, povjesničari, stručnjaci za drevne patologije i klimu: znanstvenici svih disciplina u Europi i Sjedinjenim Državama istražuju pad Rimskog Carstva. Pokazuju nam da su snažno zahlađenje i tri uzastopna vala smrtonosnih epidemija uzrokovali njegov kolaps. Kada je Marko Aurelije ratovao protiv barbarskih vojski 165. godine poslije Krista, Rimsko Carstvo pogađa pandemija. U isto to vrijeme klima se naglo promijenila: proučavanje starog drva sugerira da je pad temperatura bio oko 3 stupnja. U rimskim katakombama znanstvenici otkrivaju zajedničke grobnice. Čini im se da vide znakove malih boginja: one su mogle pobiti 15 do 20 % populacije. Takva dvostruka ekološka kriza uzrokovala je vojnu - prvi su put barbarski upadi pogodili unutrašnjost Carstva. Druga kriza počinje 260. godine. Nova epidemija pogađa Carstvo. Vremenski se poklapa s prvim velikim porazima rimske vojske. U Abritu je ubijeno 25.000 rimskih vojnika: arheolozi ekshumiraju ostatke te bitke. Početak je krize 3. stoljeća: invazije, uzurpacije i monetarna kriza bacaju Carstvo na koljena. Tek što se počelo oporavljati, dolazi nova klimatska kriza u Euroaziji. Znanstvenici otkrivaju da je počela u Altajskim planinama. Gura Hune prema Carstvu: početak je to kraja Zapadnog Rimskog Carstvo.