Balada je prastari oblik usmene narodne književnosti, poznat diljem Europe, pa tako i u Hrvatskoj. To su dugačke pjesme, koje u epskoj, odnosno lirsko-epskoj maniri pričaju o raznim, vrlo često tragičnim događajima; njihov suvremeni ekvivalent možemo vidjeti u pop glazbi, melodramama i TV sapunicama. Ljudi su ih pamtili uz pomoć glazbe - pjevajući ih, a također i plešući uz njih, često bez instrumentalne pratnje. Upravo je to oblik koji je vrlo dobro sačuvan u Hrvatskoj - balade u šetanom kolu. Etnomuzikologinja mr. sc. Miroslava Hadžihusejnović Valašek, radeći autorske emisije za Hrvatski radio, bavila se nekoliko godina tom temom, ulazeći u nju - u suradnji i s drugim stručnjacima - sve dublje i angažiranije. Potakla je osnivanje smotre šetanih kola, kao i udruge koja će se baviti njihovim očuvanjem. Cijelo vrijeme poticala je svoje kazivačice da, prema sjećanju, zapisuju tekstove balada, što je, primjerice, u selu Srednjem Lipovcu, u Općini Nova Kapela, rezultiralo objavljenom knjigom s tekstovima 112 balada! U ovoj emisiji o baladama šetanih kola sudjeluju folklorna društva iz zapadne Slavonije, brodskog Posavlja, novogradiškog Posavlja i Požeške kotline - "Brest" iz Brestače, "M. Gubec" iz Slavonskog Kobaša, "L. I. Oriovčanin" iz Oriovca, "M. A. Relković" iz Davora, "Šijaci" iz Biškupaca, te "Svilenka" iz Buka - kao i stručnjaci: etnologinja Vesna Kolić Klikić, kroatistica Josipa Tomašić i etnokoreolog dr. sc. Tvrtko Zebec.