Od 1939. do 1945. tisuće mladih zrakoplovaca doživjelo je strašan kraj, ne zbog neprijatelja, strojnica ili smrtonosne protuzrakoplovne paljbe nego zbog katastrofalnih nesreća i rušenja zrakoplova tijekom obuke. Možda ne čudi što su u moru ljudskih žrtvi u ratu protiv Njemačke ti "skriveni" gubici zaboravljeni, no svi zrakoplovci koji se nikada nisu vratili svojim domovima bili su sudionici tog rata te nečiji očevi, sinovi ili braća. Ista pisma stizala su svakoj obitelj. Srećom, postoje ljudi koji su odlučili da ti hrabri vojnici ne budu tek fusnota u vojničkoj povijesti.