Premijera "Ježeve kućice" na Berlinskom filmskom festivalu

ponedjeljak, 16. siječnja 2017.

Animirani film nastao prema slavnoj poemi Branka Ćopića premijerno se prikazuje na "onom" festivalu u Berlinu

Ježeva kuća autorice Eve Cvijanović svjetsku će premijeru imati u natjecateljskom programu Generation Kplus na 67. Međunarodnom berlinskom filmskom festivalu, koji se održava od 9. do 19. veljače 2017. godine, prenosi Bonobostudio.

Film je nastao prema svima poznatoj priči Branka Ćopića, a produkcijski je ostvaren u suradnji kanadskog Nacionalnog filmskog odbora (NFB) i Bonobostudija. To je prva suradnja NFB-a i jednog hrvatskog studija u posljednjih četrdeset godina.

Desetminutni film Ježeva kuća nastao je u tehnici stop-animacije. Film vjerno slijedi slavni predložak Branka Ćopića, i to na tri jezika: narator hrvatske verzije je Rade Šerbedžija, engleske glumac Kenneth Welsh (Twin Peaks), a francuske glumica France Castel. Glazbu u filmu potpisuje Darko Rundek.

Snimanje i izrada lutaka i setova za film počelo je u svibnju 2015. godine u Zagrebu, a trajalo je do sredine 2016. godine, kada je krenula postprodukcija filma. Za animaciju bili su zaslužni Ivana Bošnjak i Thomas Johnson (Simulacra), a u modeliranju lutaka pridružila im se redateljica Eva. Savjetnik u tom procesu bio je slavni autor Tim Allen, suradnik Tima Burtona i Wesa Andersona.  Direktor fotografije je Ivan Slipčević, a montažerke Eva Cvijanović i Iva Kraljević.

Radnja Ježeve kuće u potpunosti slijedi predložak o hrabrom Ježurki koji šumom povazdan luta. Priča je dosad je već naučila brojne domaće generacije čitateljica i čitatelja da je vlastiti dom najljepši i najvažniji u životu, a očekujemo da će i ovaj animirani film – koji uspješno oživljava živopisne likove iz te klasične basne – učiniti slično za gledatelje iz cijeloga svijeta.

To je treći animirani film Eve Cvijanović, koja je diplomu iz animacije stekla na montrealskom sveučilištu Concordia. O Ježevoj kući kaže: "Ovo je priča o temeljnom i univerzalnom konceptu koji je iznimno bitan u suvremenom kontekstu globalnog sela: dom može biti mjesto, ali i stanje uma koje dijelimo s drugima. Iskustvo domaćeg okruženja zajedničko je svim kulturama i generacijama, i uvijek je jednako važno. Taj prostor, koji nam ujedno služi kao utočište i odraz našeg identiteta, ključan je element ljudske egzistencije. To je razlog zašto danas, kada iza sebe imam mnogo različitih domova, ova priča i dalje odjekuje u meni jednako snažno kao nekada, u nekim vrlo drugačijim okolnostima, kada sam je kao dijete prvi put čula."

Komentari (2)
Povezane vijesti

Ostale vijesti