Alisa u zemlji čudesa

Svaki put kad se udruže Disney i Tim Burton (sa svojim najvjernijim suradnicima: Johnnyjem i Helenom), znate da će vas odvesti u neku zemlju čudesa. Ovog puta Burton Carrollovu Wonderland pretvara u Underland, u kojoj je nebo stalno prekriveno prijetećim oblacima, a prevladavaju tamne i žučljive boje (neke su me scene podsjetile na mračnu atmosferu filma "Sweeney Todd"). Koristeći se najmodernijim tehnikama, CGI, i elementima videoigara, predstavlja nam mnoštvo vizualnih užitaka iznjedrenih iz vlastite uvrnute i čudnovate mašte. Fantastična bića proizašla iz Carrollove imaginacije Burton oblikuje u skladu s vlastitom sklonosti prema grotesknim likovima. Tako je, primjerice, Alice mrtvački blijeda kao tipične Burtonove goth heroine, a Iracebeth, the Red Queen, ima ogromnu glavu, dok je njezina sestra Mirana, the White Queen, stereotip Disney princeze čije geste (uzdignuti laktovi) i pokreti daju dojam kao da lebdi, a burtonovski štih vidljiv je u kontrastu njene bijele haljine, kose i puti te šminke izrazito tamnih nijansi. Anne Hathaway se odlično snašla u ulozi Bijele kraljice, a Helena Bonham Carter je izvanredna kao arogantna Crvena Kraljica, koja s druge strane utjelovljuje kraljevsku bol (ne može prihvatiti činjenicu da svi više vole njezinu sestru), a za sve probleme ima jednostavno rješenje: Off with their heads!! i zaključuje da je far better to be feared than to be loved. Johnny Depp se odlično zabavlja kao Mad Hatter, u ulozi koja je kao stvorena za njega (mala zamjerka: u jednoj sceni kad stavlja šešir na glavu, mimika i pokreti identični su onima Jacka Sparrowa u jako sličnoj sceni filma "Pirates of the Caribbean"), a upadljivo je i njegovo eksperimentiranje s naglaskom. Za razliku od njih izvedba mlade glumice Mije Wasikowske nije me se pretjerano dojmila i Alice je u njenoj interpretaciji zaista lost her muchness (kako joj u jednoj sceni kaže Mad Hatter). Od likova najviše mi se svidio Cheshire Cat, u kojem se savršeno nadopunjuju izvrsna animacija i glas Stephena Frya te stvaraju očaravajući efekt čudnovatog i u njegovoj mističnosti nevjerojatno privlačnog lika. Skrenula bih pozornost i na zanimljivu kostimografiju (djevojkama sa smislom za fashion with a twist sigurno će se dopasti Alisine haljine:).

Završna bitka u kojoj se zbunjena i izgubljena djevojka pretvara u odlučnog viteza i sam kraj filma malo su me razočarali, pa film subjektivno ocjenjujem 7/10, a preporučujem ga svim fanovima Tima Burtona i onima koji žele vidjeti klasične bajke u novom ruhu. I nemojte zaboraviti vjerovati u as many as six impossible things before breakfast.

Ipak sam se prevarila u dužini teksta...

PS. Gledala sam film s engleskim titlovima pa ne znam kako su točno prevedena imena na hrvatski jezik i teško mi je izbjeći pokoji anglizam...

Super osvrt na film, (mad) hat down =))

Gledala sam film u kinu i moram reć da je hrvatski prijevod živa koma. Film mi se svidio osim Mad Hattarove dance scene koja mi je bila malo...........I've lost some words =). Drago mi je da je Burton imao svoje ruke u tome jer da nije film bi vjerojatno ispao too childish. 

     Jedan pametan čovjek-kritičar (inicijali D. A. )  je jednom napisao kako "ono što izgleda loše u dvije dimenzije, obično izgleda loše i u tri."... u slučaju ovog filma, ta kritika govori sama za sebe.

      Meni se film nije svidio iz drugih razloga... prerazvučena radnja koje zapravo ni nema... trči amo, trči tamo...pa nekakve plitkoumne feminističke spike koje stvaraju dojam kao da su b.a.b.e. pisale scenarij etc. ... a ni Depp nije pružio previše pomoći niti nešto novo.

     Ne znam... možda griješim... možda se tek trijeznim... možda nisam trebao pojest' onaj stari kebab...  al' stajat ću iza svojeg mišljenja... my ocjena: 3.7/25