Seminola

Florida, 1835, utvrda King. Poručnik Lance Caldwell izveden je pred vojni sud i optužen za ubojstvo i izdaju. Caldwell priča vlastitu priču o tome što se dogodilo. On se po završetku akademije West Point vratio na rodnu Floridu, gdje je upravo počeo sukob između bijelih doseljenika i domorodačkog indijanskog stanovništva, ponosnih Seminola predvođenih poglavicom Osceolom. Osceola je indijansko-bjelačkog porijekla, a njegovo bjelačko ime je John Powell. On i Caldwell prijatelji su iz mladosti, a tu je i mladenačka poručnikova ljubav Revere, koja se u međuvremenu zaljubila u Osceolu.

Caldwell shvati da je za sukob Seminola i doseljenika najodgovorniji zapovjednik utvrde King, major Degan... Seminole idu u red najosebujnijih sjevernoameričkih Indijanaca. Nastali su odvajanjem od južne grane naroda Creek, a u svoje su redove primali i pobunjene crne robove, koji su postali tzv. Crni Seminole. Specifične ikonografije, silno ponosni i ratnički sposobni, dugo i uspješno odupirali su se nasrtajima američke vlade i vojske da ih makne s njihove zemlje. Zapravo, veći dio seminolskih plemena pristao je na preseljenja s Floride na teritorij zapadno od Mississippija, ali odlučna manjina, unutar koje se istaknuo poglavica Osceola, po nekim istraživanjima dominantno bjelačkih korijena (nazivali su ga i Osceola - bijeli Indijanac), to je odbila.

Rat između Seminola i Amerikanaca trajao je godinama, a formalni mirovni sporazum nikad nije potpisan. Tako su Seminole ostali jedini Indijanci u povijesti na tlu Sjedinjenih Država koji službeno nisu kapitulirali. Štoviše, njihov slučaj je nakon Drugog svjetskog rata došao i pred Ujedinjene narode, a aktima s kraja 1950-ih i početkom 1960-ih američka vlada priznala je Seminolama suverenitet nad njihovim plemenskim teritorijem.