Godine 1969. slavni astronaut Neil Armstrong zakoračio je na Mjesec i tako potvrdio američku tehnološku superiornost nad suparničkim SSSR-om. Američka je vlast nastavila pripremati misije na Mjesec, a uskoro je došao red i na trinaestu misiju u sklopu svemirskog programa Apollo. Astronauti Lovell (T. Hanks), Haise (B. Paxton) i Mattingly (G. Sinise) šest su se mjeseci pripremali za ovaj let. Dva tjedna prije lansiranja misija se susrela s prvim problemom kad je Mattinglyju liječnik zabranio sudjelovanje zbog zdravstvenih problema. Zamijenio ga je mladi i relativno neiskusni astronaut Swigert (K. Bacon) i sve je opet bilo spremno za polijetanje 13. travnja 1970. Lansiranje je prošlo bez problema, ali i bez interesa javnosti koja je bila zadovoljena Armstrongovim uspjehom. Ali, posada se vrlo brzo javila s prvim problemima. Brod je neobjašnjivo počeo gubiti kisik i struju i tako doveo misiju u pitanje, a živote astronauta u opasnost... "Ovo je mali korak za čovjeka, ali divovski skok za čovječanstvo" i "Houstone, imamo problem" svakako su dvije najslavnije rečenice upućene iz svemira. Prva je svojedobno oduševila svjetsku javnost očiju uperenih u male ekrane na kojima se moglo vidjeti Armstronga kako čini slavni korak. Druga, u trenutku kad je izrečena, nikoga nije oduševila, već je isprepadala osoblje u kontroli leta, a u javnosti, zbog trenutne nezainteresiranosti, isprva nije imala jači odjek. No zato je izazvala oduševljenje publike diljem svijeta, kad je postala okosnica radnje filma "Apollo 13", jednog od najvećih i najprofitabilnijih hitova 1995. Slavni američki redatelj Ron Howard (Otkupnina, Genijalan um) utemeljio je radnju svoga filma na knjizi "Lost Moon" Jima Lovella (jednog od pilota) i Jeffreya Klugera, svjestan da svemirska pustolovina trojice astronauta nosi veliki filmski potencijal. Howard je gotovo cijelo trajanje filma posvetio samom letu, fantastično gradeći atmosferu naizmjeničnim prikazivanjem zbivanja u zemaljskoj kontrolnoj sobi i pilotskoj kabini u svemiru. S namjerom pripovijedanja neizvjesne i napete priče koja će u detaljima biti potpuno autentična, za pisanje scenarija angažirao je afirmiranog scenarista Williama Broylesa, Jr. (serija China Beach, film Brodolom života) te bivšeg astronauta Ala Reinerta, autora nagrađivanog dokumentarca "For All Mankind" iz 1989., koji je dao presjek američkog svemirskog programa rabeći autentične NASA-ine snimke. Howard, s druge strane, za korištenje arhivskog materijala u filmu nije htio niti čuti. Originalne je snimke rabio tek kao sheme na temelju kojih je snimio, dao izraditi ili sagraditi sve nanovo. Jednako kao i tehnološkim filmskim dostignućima, Howard je bio fasciniran i ljudskom pričom. Likovi, osobito Lovellova supruga (K. Quinlan), glavni kontrolor Kranz (E. Harris) i letački trio, opipljivi su i stvarni, a njihove emocije itekako uvjerljive. Krajnji je rezultat uistinu impresivan - film po vjerodostojnosti prikaza lako funkcionira kao svojevrsna visokobudžetna povijesna dokudrama, a po vrhunskoj režiji, glumi i specijalnim efektima kao bezvremensko filmsko ostvarenje. Iako ovom prilikom nije bio nominiran za Oscara (osvojio ga je 2002. za režiju filma Genijalan um), Howard je osvojio prestižnu nagradu Američkog redateljskog udruženja.