Radio Box

Film prema motivima narodne srpske pjesme u čijem je središtu velika ljubav prema ženi

Naša ocjena7/10
Vaša ocjena7/10

Banović Strahinja

BANOVIĆ STRAHINJA

, 1981., Jugoslavija, Zapadna Njemačka, 100 min.

7.1

10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

Hej! Trebamo i tvoju ocjenu

Posljednji igrani film jednog od najeminentnijih hrvatskih redatelja, Vatroslava Mimice, Banović Strahinja (1981), pseudopovijesna je drama u središtu čijeg zbivanja je velika ljubav prema ženi. Film je snimljen prema motivima srpske narodne pjesme na temelju koje je srpski filmski redatelj Aleksandar Petrović napisao scenarij.

Jesen 1388., uoči Kosovske bitke, uz južnu granicu Srpskoga carstva haraju bande pljačkaša. Na posjed Banovića Strahinje (F. Nero) dolazi uhoda Abdulah (R. Šerbedžija) prerušen u prosjaka. Sutradan, u odsutnosti Strahinje, u potrazi za zlatom posjed napadne turski razbojnik Alija (D. Nikolić) sa svojom grupom te siluju i ubijaju podanike, a Strahinjinu lijepu ženu Anđu (S. Vejnović) odvedu. Kada se Strahinja vrati u opustošen dom i ne nađe voljenu Anđu već samo njezinu haljinu, pohita k njezinom ocu u Tazbinu, knezu Bogdanu (G. Fröbe) po pomoć. No, knez Bogdan umjesto pomoći ponudi Strahinji svoju najmlađu kćer. Razočaran i odlučan da vrati svoju Anđu, Strahinja kreće u potragu...

Iako povijesnog žanra, filmska je priča zapravo koncentrirana na Strahinjinoj velikoj ljubavi prema Anđi, koja je u ono doba junaštva smatrana slabošću i nedoličnom. Izvrsna kostimografija i scenografija te glazba za koju je Alfi Kabiljo nagrađen Zlatnom arenom na Pulskom filmskom festivalu ni malo ne zaostaju za također odličnim glumačkim izvedbama D. Nikolića u ulozi Alije za koju je također dobio Zlatnu arenu, lijepe S. Vejnović u ulozi Anđe te popularnog talijanskog glumca F. Nera u ulozi Banovića Strahinje.